Otkako je Rusija krenula u ‘specijalnu vojnu operaciju’ put Ukrajine, Europa i njene nacije brinu za svoju sigurnost. To posebno vrijedi za zemlje sjevera kontinenta koje su blizu ruske granice. Zbog straha od vojnih sukoba, zemlje poput Finske, Švedske i Norveške već godinama provode strogi i obvezni vojni rok.
Uskoro će tim putem krenuti i Hrvatska. Više od godinu dana od prve najave od strane resornog ministra Anušića, sve je spremno za provedbu vojnog roka koji će započeti u siječnju iduće godine. Obuka bi trebala trajati svega dva mjeseca, obvezna je za muškarce, ali ne i žene. Iako je riječ o relativno kratkom vremenskom periodu, dio obuhvaćenih nije zadovoljan i planira svoje nezadovoljstvo izraziti – javno.
Najavljen je veliki prosvjed zakazan za subotu u 13 sati na zagrebačkom trgu, sve s ciljem osvještavanja štetnosti te odluke. Kako su između ostalog i sami pojasnili na web stranici vojnirok.hr, obavezno služenje je prvenstveno – nepošteno. “Nije posao političara i birokrata, koji ne znaju ništa o našim sposobnostima, afinitetima i životnim okolnostima, određivati kako odrasle osobe provode svoje vrijeme”, napisali su i potom se pozvali na ustav.
‘Analiziramo sredstvo za postizanje zadanog cilja’
“Ustavom je zabranjeno uvoditi građanima vojnu obvezu na temelju njihovog spola, jednako kao što bi bilo zabranjeno ženama uvoditi obvezu služenja (ili ‘temeljnog osposobljavanja’ da služe) kao odgojiteljice u vrtiću”, navode u nastavku. Ususret okupljanju, kontaktirali smo Hrvoja Markovića iz organizacije, on nam je spremno prokomentirao sve ono što nije odgovoreno na njihovom webu.
“Mi analiziramo sredstvo za postizanje zadanog cilja. Možete prići prisilno ili dobrovoljno. Mi argumentiramo da je prisila pogrešna. I to prvenstveno jer društvo takvim odabirom snosi veliki indirektni trošak. Nitko ne može u potpunosti uvidjeti i shvatiti okolnosti, želje i potrebe pojedinaca koji će biti ovime obuhvaćeni.
Ljudi sami bolje znaju za što su spremni od drugih. Što se tiče indirektnog troška, stvara se pritisak na tržište rada” rekao nam je Marković koji su glavni razlozi za prosvjed. Što se tiče ostalih zemalja Europe, napomenuli smo kako dobar dio zemalja Skandinavije već ima ovakvu odredbu, i to kudikamo strožu.
Dio Zagrepčana žestoko osudio prosvjed na Trgu u subotu: ‘Nikad to neću podržati’
Spomenuo i SAD
“Amerika je primjerice ukinula vojni rok nakon rata u Vijetnamu. I to usred hladnog rata. Ja ne kažem da vojni rok možda ne bi bio nužno zlo u slučaju potpunog otvorenog rata, ali ovo što je sada – nije to. Niti blizu”, rekao je Marković. U nastavku smo pitali organizatora smatra li da je obuka nekog tipa uopće potrebna mladima ili će ih treba pustiti da rade što žele.
“Legitimno je usmjeriti odrasle mlade ljude u ono što se nudi. Mi dobijemo puno komentara da oni to jedva čekaju i da će ići. Mislim da nije baš svima poznato kako je dobrovoljno služenje vojske uvijek dostupno. S druge strane, ima i elemenata prebacivanja odgovornosti za vlastite odluke.
‘Sami preuzmite odgovornost’
Odgovornost je kada preuzmete sami odluku i za nju snosite posljedice, a ne da netko nešto odluči umjesto vas. To stalno pokušavamo komunicirati. A ne da ‘mamica država’ i oni koji ju vode odlučuju za vas. To bi bilo prebacivanje, a ne preuzimanje odgovornosti”, pojasnio nam je.
Bez obzira na sutrašnji prosvjed, vojni rok ide dalje i ako se ne dogodi veliki obrat, prvi ročnici krenut će put obuke s prvim danom 2026. godine. Za svoje sudjelovanje će biti i plaćeni, oko 1100 eura mjesečno. Puno toga je i dalje pod znakom upitnika, očekuje se daljnje informiranje javnosti o svim detaljima ususret kraju godinu i povratku obveze koja je ukinuta 2008. godine.
Kaos u zagrebačkom zatvoru, napali policiju: ‘U slabom sustavu vide priliku’
