Zagrepčani u posljednje vrijeme ne govore gotovo ni o čemu drugome nego o parkiranju, naročito otkako je zaživio novi model gradonačelnika Tomislava Tomaševića s “blokovskim parkiranjem”.
Prvi dan primjene modela naplate parkiranja po blokovima, umjesto po dosadašnjim zonama, očekivano nije prošao bez problema. Računalni sustav naplate povremeno je padao, karte se nisu mogle kupiti preko interneta, spominjao se i hakerski upad u sustave Zagreb-parkinga.
No čini se da nema te sile koja može spriječiti neke da parkiraju gdje ih je volja. Prosječan stanovnik metropole ili njegov posjetitelj svakog će dana izgubiti dosta živaca i vremena kako bi pronašao parkirno mjesto odluči li se na avanturu zvanu ulazak u centar grada, bilo da ide na posao ili nešto obaviti. Bjesomučno kruženje gradskim ulicama u nadi da će se osloboditi dragocjena mrvica prostora za metalnog ljubimca postalo je glavni sport u Zagrebu, gradu koji je, kako kaže njegov prvi čovjek Tomislav Tomašević, u samo deset godina “narastao” za 100.000 vozila.
Kršitelji propisa
S obzirom na veliku nervozu i svađe na prometnicama Zagreba, pravo je čudo što glavni akteri tih sukoba nisu svakodnevno na stranicama crne kronike. Ipak, ne bi ovo bio Zagreb, ne bi ovo bila Hrvatska, da nema onih koji misle da se zakoni i propisi na njih ne primjenjuju. Naročito je takvo ponašanje, kada je parkiranje posrijedi, vidljivo u najstrožem centru grada, gdje vlada zakon džungle. Tjednima tako primjećujemo probleme na istim lokacijama, gdje pojedinci bez imalo srama, a kamoli straha od bilo kakve odgovornosti, parkiraju svoje automobile na sasvim neprimjerenim lokacijama.
Omiljeno “besplatno” parkiralište, gdje se automobili mogu zateći u svako doba dana, jest na Strossmayerovu trgu, odnosno kod knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Svakog dana tu se šepire automobili. Iako su u tijeku građevinski radovi, jasno se može razlučiti koji su automobili radni, a tko je ondje parkirao samo da bude pametniji od ostalih koji, eto, plaćaju parkirne karte i gube živce tražeći legalna parkirna mjesta. Ako su vlasnici nekih od tih nelegalno parkiranih automobila nasred Strossmayerova trga naši akademici, moralna sramota takvog ponašanja još je očitija.
Odmah uz tu lokaciju je i nogostup na Strossmayerovu trgu, koji među kršiteljima gradskih propisa i zdravog razuma također visoko kotira na listi poželjnih “besplatnih” parkirališta. Ne hajući za pješake, osobe u invalidskim kolicima ili roditelje s malom djecom, sebično zauzimaju površine koje nisu namijenjene za parkiranje.
Zagrepčani ne skrivaju bijes oko velikog problema: ‘Nova normalnost, i ja se pitam istu stvar’
Ima još…
Galerija Hrvatskog društva likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma, popularno zvana “džamija”, jedan je od ljepših prizora u Zagrebu za vedrog dana, naročito kada se direktno uz nju parkira nekoliko automobila. Iako je na prvu vidljivo da nisu dostavna vozila kojima bi se to moglo i oprostiti, automobili su uredno parkirani uz samu “džamiju”. Ipak, nekoliko desetaka metara dalje može se steći dojam kako je najsigurnije nelegalno parkirati na nogostupu ispred HDZ-a.
Iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koju smo pitali jesu li upoznati s problemom, nisu nam odgovorili do zaključenja ovog broja. No Grad Zagreb jest. Odnosno, javili su se iz Službe komunalnog redarstva. Precizno su od nas tražili informacije o lokaciji te dobu dana i obećali da će intervenirati.
Čini se da njihova intervencija nije baš najbolje prošla jer su se i nekoliko dana poslije automobili kočoperili na istome mjestu. Komunalni redari s kojima smo razgovarali kažu nam kako su bespomoćni.
Malo komunalnih redara
“Izlazimo na teren na svaku dojavu građana, ali to je problem koji je nemoguće suzbiti. Nema nas dovoljno da pokrijemo cijeli Zagreb. Ovu lokaciju kod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju spominjete obiđemo dvaput u danu. Uvijek je netko nepropisno parkiran. Uredno naplatimo kaznu, a oni se vraćaju kad nas nema”, zdvojno nam otkrivaju komunalni redari.
Doznajemo kako ni rubni dijelovi centra, kao i gradska predgrađa, bez obzira na veću dostupnost parkirnih mjesta, nisu lišeni ovog problema jer je nekima lakše parkirati na trotoaru, zelenoj ili javnoj površini nego na mjestu koje je za to predviđeno i koje bi kao savjesni građani morali platiti.
Gradonačelnik Tomašević smatra da će novi model naplate parkiranja uvesti reda u džunglu na zagrebačkim ulicama. U brojnim medijskim istupima proteklih dana objašnjavao je kako se blokovski model naplate uvodi kako bi se zaštitili stanari koji plaćaju parkiranje, a mjesto im je zauzeto zbog onih koji u njihovu naselju ne žive.
Zagrepčanku razbijesnilo ponašanje u susjedstvu: ‘Nama je sada ovdje još veći užas’
Blokovsko parkiranje
“Ovako, plaćat će se komercijalna karta ili se neće putovati automobilima. Zašto blokovska parkiranja? Zato što imamo pet tisuća više povlaštenih karata nego parkirnih mjesta. Na oko osam tisuća parkirnih mjesta više je od trinaest tisuća povlaštenih karata. Gdje to postoji na svijetu? Kako bi taj sustav mogao biti održiv? I da nitko ne dođe u centar, nedostajalo bi pet tisuća mjesta za stanare. To je nered koji se pojavljuje svagdje u Zagrebu u posljednjih dvadeset godina”, rekao je Tomašević u intervjuu na N1 televiziji.
Dodao je kako očekuje da će se smanjiti broj povlaštenih parkirnih karata jer ih se koristilo bez prebivališta ili boravišta, te da je bilo ljudi koji su imali fiktivna prebivališta ili boravišta jer bi imali besplatno parkiranje u cijelome gradu.
“To im se više neće isplatiti jer će vrijediti za blok u kojem nisu ni živjeli. Imali smo i dio stanara koji na svojoj parceli imaju parkirno mjesto, ali uz nju i povlaštenu kartu. Ni njima se neće isplatiti kupovati povlaštenu parkirnu kartu jer ionako imaju svoje parkiralište unutar bloka. Uzet ću svoj primjer, u drugoj sam zoni i mogao bih otići vikendom trčati Maksimirom pa parkirati tamo jer je također druga zona. Time bih zauzimao mjesto stanarima”, objasnio je Tomašević. Naveo je da to nisu jedine mjere te da su proveli reviziju terasa kafića i tako oslobodili 300 mjesta jer su naplatili te terase deset puta skuplje.
Naplata i nedjeljom
“To je kao jedna cijela javna garaža. Imali smo rezervirana parkirna mjesta koja se nisu plaćala i za koja nije bilo osnove, čime smo oslobodili još 350 mjesta. Tim potezima u posljednjih pola godine oslobodili smo oko 1200 mjesta. Nova garaža u Klaićevoj koštat će dvadeset milijuna eura i bit će za oko osam stotina mjesta”, istaknuo je Tomašević.
Upitan vrijedi li nedjeljom naplata za sve zone ili samo za centar, rekao je da se primarno odnosi na centar. “Rade se garaže na Paromlinu i Trgu Franje Tuđmana, to treba dodati. Svi stanari koji su u zoni naplate znaju da im je vikendom teško naći parkirno mjesto. Ove će mjere to rasteretiti”, istaknuo je zagrebački gradonačelnik.
Na pitanje koliko je povlaštenih karata prodano prvi dan i jesu li izdane kazne, rekao je da je kupljeno nekoliko stotina njih, ali i da su išle i kazne, koje su u obliku dnevne karte. “S obzirom na to da očekujemo uhodavanje sustava i da neki građani nisu stigli premjestiti automobil, sigurno ćemo stornirati te kazne u prvih tjedan do dva svima koji se budu žalili. Također, sad će se više kontrolirati automobili u prvoj zoni, gdje se s komercijalnom kartom može parkirati maksimalno dva sata. Nakon toga treba izaći iz prve zone i to će dodatno rasteretiti mjesta za stanare. To ćemo uspjeti uz novu opremu skeniranja”, zaključio je.
Nedostatak svijesti
No čini se da će neki i dalje, uza sve mjere, parkirati besplatno jer komunalni redari neće stići svakodnevno nadzirati sve problematične lokacije. Oni obećavaju da će se odazvati na svaki poziv građana te žele da im se dojavljuju lokacije na kojima prekršitelji gradskih akata parkiraju svoja vozila.
Građani se s istim problemom, odnosno ako im smeta nečije nepropisno parkirano vozilo, mogu obratiti i Zagreb-parkingu odnosno “pauk-službi” koja u pravilu promptno reagira i vozilo odvozi na trošak vlasnika.
No sve je to daleko od idealnoga, dijelom i zbog očitog nedostatka svijesti među samim građanima. Uostalom, ako je rizik od plaćanja kazne toliko mali, čini se opravdano svoj automobil ostaviti gdje god ti padne na pamet, po onoj narodnoj “ako prođe, prođe”. A prolazi.
