Nacionalni dan hitne medicinske službe ove godine će se obilježiti na Trgu bana Josipa Jelačića 30. travnja s početkom u 10 sati. Ove godine Nacionalni dan HMS-a posvećen je moždanom udaru, pod sloganom: „Prepoznaj na vrijeme, reagiraj brzo, spriječi posljedice.“
U Hrvatskoj moždani udar godišnje doživi između 12.000 i 15.000 ljudi, više od 4.000 osoba umre, a trenutno u Hrvatskoj s posljedicama od te bolesti, koje su najčešće teške, živi oko 80.000 ljudi. Zato je cilj ovogodišnjeg Dana HMS-a približiti građanima kako prepoznati simptome moždanog udara i reagirati na vrijeme.
Građani će na Trgu imati priliku razgovarati s djelatnicima hitne medicinske službe o prepoznavanju hitnih stanja, razgledati vozila i opremu, naučiti osnovne postupke održavanja života i preuzeti edukativne letke o moždanom udaru. A kako funkcionira zagrebačka hitna, koliko timova djeluje po četvrtima te koliko na brzinu intervencija utječu prometne gužve razgovarali smo s ravnateljicom Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba Tatjanom Pandak.
Hitna medicinska služba brine o 750.000 stanovnika
Koji su najveći izazovi s kojima se hitna medicinska služba susreće u svakodnevnom radu?
Brojni su izazovi u radu hitne medicinske službe kako zbog specifičnosti same djelatnosti tako i brojnih okolnosti na koje nemamo utjecaja. Tu treba svakako spomenuti kako je među građanima vrlo raširena percepcija o hitnoj medicinskoj službi kao liječnicima koji dolaze u kućni posjet jer im je njihov obiteljski liječnik nedostupan. Tu se generira i najveći broj komunikacijskih problema s pozivateljima koji nisu u mogućnosti ostvariti svoje potrebe za pregledom liječnika, a onda posljedično i frustracije naših djelatnika zbog velikog verbalnog pritiska i velikog broja pozivatelja.
Naša služba bi bila dostatna i djelotvorna kada bismo isključivo radili hitne intervencije. Npr. ukoliko pošaljemo tim u kućni posjet u kojem se ne radi o hitnom životno ugrožavajućem stanju može se dogoditi da nećemo imati slobodan tim za tešku prometnu nesreću ili srčani zastoj ili neko drugo hitno stanje… Ono što mi moramo osigurati jest neodgodiva, hitna, medicinska skrb građanima u potrebi, na ulici, radnom mjestu, u kući i bilo gdje se nalaze. I to je izazov na kojem moramo svi u zdravstvenom sustavu, i uz pomoć vas medija, snažnije poraditi.
Naime, jedan tim obiteljske medicine skrbi o 2000 osiguranih osoba, a hitna medicinska služba o 750.000 stanovnika. Tome broju treba pridodati i dnevne migracije i turiste u Zagrebu što u konačnici daje brojku od milijun potencijalnih korisnika hitne medicinske službe.
Zagrepčanin u nevjerici zbog prizora kod Vjesnika: ‘Čemu bi to trebalo služiti’
Zagreb ima timove na sedam lokacija
Koliko timova hitne službe je svakodnevno na terenu i kako se pokrivaju gradske četvrti?
Tijekom dana aktivno je 17 timova T1 koji uključuju liječnika, tri tima T2 s po dva medicinska tehničara od kojih je jedan specijalist u djelatnosti hitne medicine te jedan jedan tim helikopterske hitne medicinske službe.
Grad Zagreb ima timove HMS na sedam lokacija koji su raspoloživi tijekom 24 sata kako bismo omogućili dostupnost hitne medicinske skrbi na području cijelog Grada Zagreba uključivši sve gradske četvrti: u sjedištu u Heinzelovoj 88, te ispostave: Centar u Đorđićevoj 26, Sesvete u Ninskoj 10, Dubrava u Maksimirskoj 286, Novi Zagreb u Većeslava Holjevca 22, Jarun u Lovre Ratkovića 2 te Gajnice u Gajnicama 7.
Kako vremenski uvjeti, gužve u prometu i gradska infrastruktura utječu na brzinu intervencije?
Hitna medicinska služba pruža hitnu zdravstvenu skrb na terenu. Kako je naša ambulanta u vozilu, sve što otežava promet utječe i na brzinu dolaska naših timova do osoba koje su u potrebi za hitnom medicinskom skrbi.
Najveći izazov je nedostatak liječnika
Koliko je važno da građani znaju osnove prve pomoći i prepoznaju kada treba zvati hitnu?
Postupke prve pomoći trebaju poznavati svi građani i u obvezi su ih pružiti do dolaska tima hitne medicinske službe, ukoliko se nađu u takvoj situaciji. Uz Crveni križ koji provodi edukacije laika i mi sudjelujemo u javno-zdravstvenim akcijama u kojima educiramo javnost kako postupiti u hitnim stanjima, odnosno o osnovnim postupcima održavanja života uz korištenje automatskih vanjskih defibrilatora (KPR/AVD). I na našoj se web stranici mogu pronaći opisi postupaka prve pomoći kod hitnih stanja.
Pored toga, djelatnici medicinske prijavno-dojavne jedinice pružaju podršku pozivatelju kako postupati u takvim stanjima, npr. ukoliko je osoba bez svijesti, kako prepoznati radi li se o srčanom zastoju. Pritom daju i upute kako provoditi osnovne postupke održavanja života do dolaska tima HMS.
Koji su trenutno najveći izazovi s kojima se suočava zagrebačka hitna medicinska služba?
Najveći je izazov nedostatak liječnika koji bi trajno radili u sustavu hitne medicinske službe. Naime, u njemu ostaju vrlo kratko, od svega tri mjeseca do godine dana. Pored toga od naših 79 liječnika, godišnje njih 30-ak odlazi na specijalizacije u ili izvan Hrvatske. Zapošljavamo i nove, koji dolaze odmah nakon završenog medicinskog fakulteta. Njih je potrebno dodatno educirati jer se nađu na terenu sami, bez pomoći iskusnih specijalista, a susreću se s najtežim pacijentima u nekontroliranim uvjetima terena, kao što su teške prometne nesreće, reanimacije, hitna stanja kod djece, porodi u izvanbolničkim uvjetima. Uostalom to su situacije koje su zahtjevne i za iskusne doktore specijaliste hitne medicine.
Teslina tajna za zdrav život: Izbjegavao je ono što Hrvati baš najviše vole
Opremanje zagrebačke hitne vozilima i opremom
Koliko je važna kontinuirana edukacija djelatnika hitne službe?
Edukacija je temelj kvalitetnog rada, a posebice u hitnoj medicinskoj službi koja traži zbrinjavanje najtežih hitnih pacijenata u okolnostima koje ne daju puno vremena za razmišljanje, čitanje smjernica ili konzultaciju. Tu su potrebna dodatna specifična znanja i vještine koje djelatnici ne steknu samo redovnim školovanjem. Prije početka rada prolaze propisane edukacije i uspješnim završetkom, koji uključuje završni ispit, dobiju certifikat za rad u hitnoj medicinskoj službi. Obnova znanja i vještina se provodi svake tri godine.
Uz propisanu obveznu edukaciju u našem edukacijskom centru provodimo i dodatne ciljane edukacije koje se odnose na masovne nesreće, 12-kanalni EKG, zbrinjavanje hitnih stanja kod djece, mehaničku ventilaciju i dr.
Pored toga, uvedene su i smjernice za rad kako prepoznati i zbrinjavati hitna stanja kojih se moramo držati. Jedinstveni standardi opreme, vozila, uz spomenute smjernice rada, u Republici Hrvatskoj su za hitnu medicinsku službu propisani te se revidiraju sukladno onim europskim.
Koji su planovi za modernizaciju ili poboljšanje rada zagrebačke hitne pomoći u narednim godinama?
Hitna medicinska služba se razvija kao i sve druge medicinske službe. Specijalizacija iz hitne medicine je omogućila stjecanje više razine znanja i vještina te je Zavod uključen u provedbu projekta Specijalističkog usavršavanja prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine financiranog sredstvima iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Prošle je godine status specijalista steklo 13 prvostupnica, a upravo je u tijeku specijalističko usavršavanje druge grupe od 177 novih polaznika. Također u tijeku su specijalistička usavršavanja u djelatnosti hitne medicine i za četiri liječnice.
U skladu s novim kompetencijama i vještinama djelatnika u rad se uvode i dalje planiraju uvoditi i novi uređaji i oprema poput uređaja za ultrazvučnu dijagnostiku. Također, naš osnivač Grad Zagreb je samo u mandatu ove Uprave, proračunskim sredstvima u iznosu od 6,6 milijuna € obnovio 2/3 našeg voznog parka.
U 2022. tako su isporučena suvremeno opremljena 42 vozila hitne medicinske pomoći, a u 2024. dodatnih 19 vozila sanitetskog prijevoza, čime je vozni park znatno pomlađen. U planu je nabava njih još 13 za što je planirano dodatnih 1,6 milijuna €. Kroz trogodišnji ugovor, u razdoblju od 2024. – 2027. za mrežnu i sistemsku opremu te telefonsku centralu osigurano nam je i nešto više od 1.500.000,00 €.
