Hrvatske bolnice i dalje se suočavaju s izrazito dugim listama čekanja, osobito za dijagnostičke pretrage poput magnetske rezonance, ultrazvuka i oftalmoloških pregleda. Iako je u proteklih godinu dana postignut određeni napredak, problem ostaje raširen i često frustrira pacijente.
Do koje mjere može doći čekanje pokazala je objava jedne Zagrepčanke na društvenim mrežama. Ona je zapela u zagrebačkom KBC Sestara milosrdnica.
“4:26 Hoću li ikad otići odavde?
Divota! Evo, punih 12 sati da sam ovdje.
Čekam. A sad je 23:27. Još čekam liječnicu.
Dakle, sad je 20:40.
Došla sam u 13, prozvali me u 16:30, izvadili krv, napravili EKG, a liječnik još nije došao da mi kaže što mi je!!!
Čekam na Hitnom prijemu gotovo 3 sata. Ali, nije što čekam, nego što se smrzoh! Kažu, to je centralna klima, ne možemo smanjiti puhanje i hlađenje. Divno! To su neki mudraci odredili tako i onda trpite! A o trošenju energije, da ne pričamo. Pokrila sam se svojom pidžamom i navukla čarape koje sam, srećom, imala u torbi”, opisala je gorko iskustvo.
Marijinin život se preko noći pretvorio u borbu: ‘Sve je počelo s trncima i oticanjem šaka’
Liste čekanja i dalje problem
Iako je Ministarstvo zdravstva objavilo kako su liste čekanja u hrvatskim bolnicama skraćene za niz pretraga, brojni pacijenti i dalje mjesecima, pa i godinama, čekaju na dijagnostičke preglede i operacije. Situacija je posebno teška u velikim bolničkim centrima, gdje se na pojedine preglede čeka i više od 500 dana.
Najduže se čeka na magnetsku rezonancu. Prema podacima HZZO-a, najduže liste čekanja bilježe dijagnostičke pretrage, poput MR abdomena, UZV štitnjače, ali i specijalistički pregledi poput kardiologije i neurologije.
Iz Ministarstva zdravstva poručuju kako su liste čekanja na nekim uslugama znatno skraćene. Zahvaljujući dodatnim terminima i tzv. vikend radu, pretrage poput ultrazvuka srca i dojki dostupnije su u znatno kraćem roku. U Varaždinu i Čakovcu bilježi se smanjenje prosječnog vremena čekanja i do 100 dana, no to su još uvijek iznimke.
Veliki problem ostaje nedostatak medicinskog kadra, česta kvarenja opreme te opterećenost velikih kliničkih centara.
Pred građanima brojne prepreke
Kako bi se dodatno ubrzali termini, uveden je novi pravilnik koji ograničava mogućnost privatnog rada bolničkim liječnicima ako bolnica ima liste čekanja dulje od 150 dana. Uz to, najavljena je veća digitalizacija i sustavno nadgledanje termina preko sustava CEZIH, koji pacijentima omogućuje uvid u dostupne preglede po ustanovama.
Ipak, u praksi građani i dalje nailaze na prepreke. Neki uspijevaju doći do termina samo zahvaljujući otkazima ili traženjem alternativnih bolnica, dok drugi nerijetko plaćaju preglede u privatnim ustanovama, iako je sustav predvidio i mogućnost refundacije troškova kod ugovornih pružatelja.
Zdravstveni stručnjaci savjetuju pacijentima da aktivno pretražuju slobodne termine putem CEZIH portala, ali i da razmotre mogućnost pregleda u manjim gradovima gdje je opterećenje sustava znatno manje. Također, dio specijalističkih pregleda i dijagnostike moguće je obaviti kod privatnih ugovornih ustanova bez dodatne naplate, no mnogi građani nisu upoznati s tom opcijom.
Liste čekanja ostaju bolna točka hrvatskog zdravstva unatoč naporima za reformu. Dok se u nekim regijama situacija poboljšava, druge i dalje bilježe zabrinjavajuće rokove čekanja. Pravi izazov ostaje sustavno, dugoročno rješenje – bez toga, hrvatski pacijenti i dalje će za osnovne zdravstvene usluge čekati predugo.
