Hrvatski građani koji se žele baviti kratkoročnim iznajmljivanjem svojih stanova u višestambenim zgradama sve više strahuju kako to u mnogim sredinama neće moći činiti. Naime, kako bi mogli iznajmiti svoj stan, moraju prikupiti 67 posto suglasnosti svojih suvlasnika, a mnogima to ne uspijeva jer ili im suvlasnici jasno daju do znanja da ne žele potpisati ili se dio njih to ne usudi učiniti jer dobivaju prijetnje ostalih suvlasnika, kazuju za udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) za Novi list.
Tako navode primjer gospođe koja tvrdi kako nikako ne može prikupiti 67 posto suglasnosti suvlasnika jer se neki od njih služe i prijetnjama. “Danas sam se baš uzrujala, već sam trebala dati na potpis suvlasnicima dokument da se slažu da imamo apartman, dobili smo popis od upravitelja zgrade s postotkom udjela, ima oko 75 suvlasnika stanova i 30-ak garaža. Zgrada ima i energetsku obnovu.
Danas mi starija suvlasnica, osoba od 80-ak godina kaže kako je dobila anonimno u kaslić pismo da nam ne potpiše. Prijete joj, bacila je taj papir pa kaže kako mi ne može potpisati, budući da se boji! Takvih starijih ima puno”, stoji to u dopisu iznajmljivačice iz Zagreba ovoj udruzi te ih pita kakva je njihova budućnost, s obzirom na to da suvlasnici u zgradama nisu skloni potpisivati i kako kaže “dosta su zli”.
Nova pravila u zgradama, mnogi se boje kazni: Pisat će se samo u ovom slučaju
Pritužbe iznajmljivača
Dopredsjednica Udruge Hana Matić rekla je kako su dobili već puno pritužbi iznajmljivača kojima se događaju različite situacije te dodaje kako ovim ljudima drugi suvlasnici u zgradama otvoreno kažu da im neće potpisati, a te osobe su presudne za prikupljanje 67 posto suglasnosti suvlasnika, mada pri dosadašnjem iznajmljivanju tih apartmana nije bilo nikakvih nereda.
“Jedan gospodin iz Osijeka se javio s problemom prikupljanja suglasnosti u stambenoj zgradi u kojoj je dio površina u državnom vlasništvu, pa njima upravlja tvrtka Državne nekretnine (DN). U ovoj tvrtki imaju praksu da se po svim pitanjima slažu s većinom suvlasnika, njihovi predstavnici uopće ne dolaze na bilo kakav sastanak suvlasnika u zgradama. No u slučaju kratkoročnog najma oni apriori ne daju suglasnost za kratkoročan najam.
Ovaj Osječanin je prikupio suglasnosti suvlasnika za 63 posto prostora, no dva prostora u prizemlju zgrade, koji su u derutnom stanju i u vlasništvu su države, za njih mu Državne nekretnine ne daju potpis, odnosno suglasnost”, kazuje Matić te dodaje kako se ponašanje pojedinih suvlasnika u stambenim zgradama koji ne žele dati suglasnost za kratkoročno iznajmljivanje, ne može drugačije objasniti nego kao zavist.
Ima i branitelja
Istaknula je i kako među iznajmljivačima ima jako puno branitelja, mirnih ljudi. Istaknula je branitelja iz Splita koji je rekao kako je bio u Domovinskom ratu pet godina, nije uzeo ni braniteljsku mirovinu, već je godinama radio te je sve što je imao uložio u njihov apartman. “Meni sada moj susjed iz te zgrade, zbog toga što ima sa mnom loš odnos, no ne zato što sam ja loš čovjek, već on ima problem sa svim susjedima i ne plaća godinama pričuvu, a nemamo ga od čega ovršiti, određuje čime ću se baviti. Neću to mirno gledati, ako mi se dogodi da mi uskrati suglasnost i da se zato neću baviti kratkoročnim iznajmljivanjem, neću imati od čega živjeti”, poručuje ovaj branitelj i iznajmljivač.
Matić kaže kako ga je nastojala smiriti, rekla mu kako je pred njima pet godina i da mora i Ustavni sud dati svoje mišljenje, postoje i europski sudovi. To je ljudima jako problematično, ističe Matić koja je rekla kako je Malta imala sličan prijedlog zakona kojim se nastojalo otežati kratkoročan najam, pa su odustali od toga.
“Ustavni sud će zbog toga što je velik broj ljudi u to uključen morati donijeti odluku čim prije, prvenstveno ako se planiraju bilo kakve nove promjene zakona donijeti, a ne da se stvara problem na problem. Ljudi moraju znaju kako će uopće moći raspolagati svojim vlasništvom. Predano je do kraja lipnja više od tisuću zahtjeva za ocjenom ustavnosti, otkriva dopredsjednica Udruge za Novi list.
