Nova zgrada na Paromlinu: Doznajemo detalje koji će mnoge građane zanimati

Prije nego što smo se oslonili na digitalno, knjižnice su vrvile posjetiteljima koji su posuđivali knjige, čitali dnevne novine, posjećivali tribine, gostovanja pisaca. Ipak, Knjižnice grada Zagreba i danas Zagrepčanima predstavljaju izvor znanja, mjesto gdje se održavaju radionice kako za male tako i za velike, ali i razne edukacije.

Knjižnice grada Zagreba predstavljaju vitalan dio kulturnog i obrazovnog života grada. Svojom raznolikom ponudom i prilagođavanjem suvremenim potrebama korisnika, KGZ ostaju ključni resurs za sve ljubitelje knjige i znanja.

Ova zagrebačka institucija 6. prosinca je obilježila Dan Knjižnica grada Zagreba i 117. obljetnicu Gradske knjižnice. Koje su podružnice najpopularnije među Zagrepčanima, koje najstarije knjige kriju knjižnice te što nas čeka s obnovom Paromlina razgovarali smo s Janjom Maras, višom knjižničarkom te stručnom suradnicom za marketing, odnose s javnošću i međunarodnu suradnju.

Gradska knjižnica je osnovana davne 1907.

Kada su osnovane prve knjižnice u Zagrebu i kako su se razvijale kroz povijest?

Prvu pučku knjižnicu u grada Zagrebu osnovala je 1907. godine Družba „Braća Hrvatskog Zmaja, koji su uz Gradsku knjižnice te godine osnovali i Muzej grada Zagreba te Državni arhiv u Zagrebu. Razvoj knjižničnog sustava značajno je ubrzan u 20. stoljeću, kada se umrežuju gradske knjižnice i proširuje njihova dostupnost kroz otvaranje ogranaka diljem Zagreba. 2007. godine sve su narodne knjižnice integrirane u jednu mrežu Knjižnica grada Zagreba.

Danas su Knjižnice grada Zagreba suvremeno organizirana mreža narodnih knjižnica, najveća ustanova među narodnim knjižnicama u Hrvatskoj, a ujedno i jedna od najvećih kulturnih ustanova u gradu Zagrebu. Jezgru mreže čine Gradska knjižnica i Knjižnica Božidara Adžije, koje su po svojim zbirkama i zadaćama narodne i znanstvene knjižnice i središte su organizacijske jedinice Knjižnica grada Zagreba, koja okuplja još dvanaest područnih knjižnica s mrežom od dvadeset sedam ogranaka na ukupno četrdeset i dvije lokacije, bibliobusnu službu s jednim bibliobusom i 48 bibliobusnih stajališta u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Koji su ključni događaji ili prekretnice u povijesti Knjižnica grada Zagreba?

Neki od ključnih događaja uključuju: otvaranje Gradske knjižnice 1907., integracijom Gradske knjižnice i Knjižnice Božidara Adžije nastaje jezgra mreže od trinaest knjižnica u sedam zagrebačkih općina te pokretanje Bibliobusne službe 1976. godine. Između 1977. i 1981. širi se mreža Knjižnica grada Zagreba da bi se 2007. godine završila integracija svih narodnih knjižnica u Zagrebu. 2008. godine započela je izgradnja Digitalizirane zagrebačke baštine, 2024. je početak gradnje nove središnje knjižnice u Paromlinu.

Novi mural u Novom Zagrebu nije izdržao niti tjedan dana: ‘Tu djecu šilji agresiva’

Knjižnice čuvaju vrijedne i stare knjige čak iz 1483. godine

Kako su se mijenjale usluge i sadržaji koje knjižnice pružaju od njihovog osnutka do danas?

Knjižnice su od čitaonica i mjesta za posudbu knjiga evoluirale u multimedijske i kulturne centre. Danas pružaju digitalne usluge, organiziraju radionice, predavanja, izložbe i edukativne programe. Korisnicima su dostupni e-knjige, zvučne e-knjige, baze podataka i računalni prostori, dok tradicionalni sadržaji poput knjiga i časopisa i dalje čine osnovu njihove ponude.

Uz to, nude se usluge STEM radionica, 3D pena i printanja, kreativne radionice pisanja i slikanja za sve uzraste, kao i mnoštvo čitateljski klubova koji su mjesto susreta i kritičkog razmišljanja o pročitanom. Knjižnice su s vremenom od mjesta posudbe postale dnevni boravci grada u koji građani dolaze radi provođenja ugodnog i zabavnog slobodnog vremena.

Koje su najstarije knjige i zbirke koje posjeduju Knjižnice grada Zagreba?

Zbirka Rara, punim imenom Zbirka rijetkih knjiga i rukopisa, jedna je od tri zbirke koje djeluju unutar Gradske knjižnice. Osnovnu građu Zbirke čine knjige iz 16., 17., 18. i 19. stoljeća, a kao posebno rijetke i vrijedne primjerke treba navesti inkunabulu Biblia, cum interpretationibus hebraicorum nominum, tiskanu u Veneciji 1487. godine te inkunabulu Misal po zakonu rimskog dvora, tiskanu 1483. godine, od koje su nam ostali samo fragmenti. Gradska knjižnica također posjeduje vrijednu zbirku starih novina, časopisa koji su od iznimne povijesne važnosti.

Knjižnice grada Zagreba čine 42 knjižnice

Koliko knjižnica čini mrežu Knjižnica grada Zagreba i koje su najveće među njima?

Mrežu Knjižnica grada Zagreba čine 42 knjižnice, uključujući središnju Gradsku knjižnicu i Knjižnicu Božidara Adžije. Prema veličini fonda, najveće među njima su Gradska knjižnica, Knjižnica Božidara Adžije i Knjižnica Vladimira Nazora.

Koje su najposjećenije knjižnice u mreži Knjižnica grada Zagreba?

Najposjećenije knjižnice su Gradska knjižnica, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Knjižnica Božidara Adžija prvenstveno zbog svoje lokacije i bogatog fonda, te Gradska knjižnica Ante Kovačića u Zaprešiću koja nudi usluge za Grad Zaprešić i sva okolna naselja koja gravitiraju prema njemu.

Koje su glavne usluge koje trenutno pružaju Knjižnice grada Zagreba svojim korisnicima?

Knjižnice nude posudbu knjiga, časopisa, filmova i glazbenih CD-ova, pristup digitalnim zbirkama, korištenje računala i interneta, edukativne radionice, kulturne programe, pomoć u istraživanju i pristup bazama podataka. Od većih projekata značajni su „Zelena knjižnica za zeleni Zagreb“, koji promiče održive teme, projekt „65plus“ namijenjen aktivnostima za građane treće životne dobi, „Knjižnica širom otvorenih vrata“ s programima inkluzije i mnogi drugi (https://www.kgz.hr/hr/nasi-programi/projekti-16507/16507 ). Uz to, vrlo je aktivna Bibliobusna služba koja osigurava knjižnične usluge na području grada Zagreba i Zagrebačke županije i dovozi knjigu i tamo gdje ponekad nije dostupna.

Što 2025. nosi umirovljenicima: Hoće li neke uskoro udariti po džepu?

Nova središnja knjižnica nalazit će se u Paromlinu

Kako se knjižnice prilagođavaju digitalnom dobu i koje digitalne usluge nude?

Knjižnice grada Zagreba nude pristup e-knjigama (gotovo 2.500 primjeraka) i zvučnim e-knjigama (100-tinjak primjeraka). Ponuda takve usluge stvorilo je članove koji koriste samo tu uslugu tzv. online korisnici; ovu uslugu koristi 2% ukupnog članstva KGZ-a i vrlo često je koriste upravo u vrijeme kada je knjižnica zatvorena. Članovima knjižnica također je dostupan besplatan internet, online katalog, online referentna usluga „Pitajte knjižničara“, a provode se i razne edukacije za digitalne vještine, posebno za korištenje knjižnične aplikacije e-Zaki, kao i radionice informatičke i informacijske pismenosti za starije građane. Također, kroz projekt „Postani e-Građani uz knjižničara“ svi građani imaju priliku u Knjižnicama grada Zagreba dobiti potporu za korištenje usluga e-Uprave. Knjižnice grada Zagreba nastoje ići ukorak s vremenom i zahtjevima svojih korisnika pa tako i u pogledu digitalnih usluga.

Koji su planovi za budući razvoj Knjižnica grada Zagreba? Što sve možemo očekivati na lokaciji Paromlina?

Nova središnja knjižnica u Paromlinu bit će moderan kulturni i edukativni centar. Nova zgrada otvorit će vrata za inovativne suradnje i partnerstva, osobito u svjetlu suradnje s dionicima društveno – kulturnog centra i nove ustanove „Novi prostori kulture“. Riječ je o velikom projektu koji će revitalizirati zapušteni javni prostor i značajnu industrijsku baštinu – trend je u svijetu da se upravo takvi prostori posvećuju knjižnicama jer su knjižnice danas u svijetu ne samo mjesta posudbe već javni i otvoreni prostori koji ispunjavaju i funkciju društveno- kulturnog centra s cijelim nizom sadržaja poput kazališta, mjesta slobodnog pristupa informacija, ali i mjesta zabave, opuštanja i slobodnog vremena kroz kafiće i otvorene pristupe.

Cijelo prizemlje bit će upravo takav javni prostor koji neće biti samo za članove knjižnice, zgrada je osmišljena da može biti otvorena za posjetitelje i u vrijeme kada knjižnica ne radi, tako da je riječ o izuzetno značajnom projektu. Taj projekt je izuzetno važan za KGZ. Paromlin će postati i novi dom Bibliobusne službe. Na tom primjerenom mjestu ova će iznimno važna služba dobiti priliku za daljnji razvoj svih svojih usluga. S planiranom nabavom novih vozila, posebice bibliokombija uz potporu Grada Zagreba, Bibliobusna služba moći će redovito obilaziti one dijelove grada koji još uvijek nemaju svoju knjižnicu, osiguravajući pritom knjige i programe svima, bez obzira na udaljenost.