Od 1. siječnja ove godine u Hrvatskoj je uveden novi porez na nekretnine, koji zamjenjuje dosadašnji porez na kuće za odmor. Lokalne jedinice samouprave imaju mogućnost određivanja visine poreza unutar zakonskog raspona od 0,6 do 8 eura po četvornom metru.
Porez se primjenjuje na sve vlasnike stambenih nekretnina, uključujući fizičke i pravne osobe, domaće i strane. Međutim, oslobođeni su vlasnici koji nekretninu koriste za stalno stanovanje (prva nekretnina), oni čiji članovi obitelji žive u nekretnini, te nekretnine u dugoročnom najmu (najmanje 10 mjeseci godišnje). Također, oslobođene su derutne, neuseljive nekretnine, a lokalne jedinice mogu odobriti oslobođenja iz socijalnih razloga.
Lokalne jedinice moraju donijeti odluke o visini poreza do 28. veljače, a porez se utvrđuje prema stanju na dan 31. ožujka. Plaćanje se obavlja jednom godišnje, u roku od 15 dana od dostave rješenja o utvrđivanju poreza. Prihodi od poreza na nekretnine raspodijelit će se tako da 80 % pripada općini ili gradu gdje se nekretnina nalazi, a 20 % županiji.

‘Da, ali ne malim ljudima’
Otkad je najavljen, porez na nekretnine postao je goruća tema u javnoj raspravi. Pitali smo čitatelje podržavaju li vraćanje ove mjere, koja je postojala 80.-ih u Jugoslaviji. Dok neki građani podržavaju mjeru jer smatraju da najviše pogađa bogataše, drugi smatraju da je riječ o samo još jednom nametu kojim se uzima iz džepova građana.
“Plaćen je već porez. Na ciglu, na cement, na crijep, na građevinske radove… Oporezivati dodatno još i kuću znači dvostruko oporezivanje”, “Ne podržavam nikakve više poreze, imamo ih više nego u feudalno doba”, “Ne..to je pljačka osobne imovine i to podržavaju samo oni koji nemaju ništa, a šute na poreze ostalih predmeta”, mnogi čitatelji su protiv ovog poreza.
“Moj se rad oporezuje 22 %. Zašto za nekog tko ima pet stanova to ne bi bilo oporezovano”, “Da. Ali ne malim ljudima. Taj porez na nekretnine treba lupiti samo bogatašima, saborskim zastupnicima, ministrima koji imaju XY nekretnina. Neke su kupili, neke naslijedili od roditelja, prijatelja, tetki ujaka, palac k…c, svima piše u životopisu da su odrasli u skromnoj obitelji, da su veliki vjernici i tako dalje i tako bliže”, neki su bili za porez, ali i naglasili da bi trebao pogađati samo bogate.
‘Ne treba to biti nešto veliko’
Jedna čitateljica pak je iskoristila priliku da kaže da bi Vlada trebala pomoći građanima da postanu vlasnici nekretnine. “Ja bih samo voljela da se svakom građaninu ove zemlje omogući da kupi svoj dom. Ne treba to biti nešto veliko, ne treba biti vila, ali da ima dovoljno za jednu obitelj. Današnje cijene su sulude i onemogućuju da svako naš ima barem nešto, dok s druge strane postoje ljudi i kod nas i stranci koji imaju puno nekretnina. Po meni treba napraviti sve da se ljudima pomogne da dođu do jedne”, napisala je ova Zagrepčanka.
O učinkovitosti mjere još se raspravlja, no odlučeno je da se svakako uvodi te će građani znati koliki će porez platiti jednom kad se jedinice lokalne samouprave to dogovore, a imaju vremena do 28. veljače.
Navedeni cilj poreza je poticanje vlasnike na aktivnije korištenje nekretnina, smanjenje broja praznih objekata i povećanje ponude na tržištu nekretnina, čime bi se moglo utjecati na smanjenje cijena i povećanje dostupnosti stambenog prostora, argumentira Vlada.
Građani opleli o jednom dijelu Zagreba: ‘Kvart u kojem je urbanizam rekao laku noć’














