Je li vas ikada zanimala rubrika “Vjerovali ili ne?” Možda ćete se za to početi zanimati kada pročitate sljedeću kratku priču. Jedna je mlada žena imala ograničenje na vozačkoj dozvoli jer joj odmalena vid nije bio “oštar”. Nije bio ni tako loš, ali svejedno je svakih nekoliko godina morala ići na pregled kako bi produljila vozačku dozvolu. Tako je bilo i toga srpnja.
Vid je bio u redu i doktorica joj je rekla da se to ograničenje može malo i “korigirati”, ali “ajmo mi izmjeriti tlak”. I onda je nastao šou! Tlak 210/140! Nakon drugog mjerenja nije se puno snizio. I pita doktorica ženu: “Jeste li vi dobro?” Odgovorila joj je da je dobro i da je sve u redu i ne razumije čemu panika. Tada joj je doktorica rekla da mora otići svom doktoru opće prakse koji će je uputiti na daljnju terapiju.
Uglavnom, otac te mlade žene s 44 je godine doživio aneurizmu s tlakom kakav je imala njegova kći na liječničkom pregledu pri produljenju vozačke. Nije prošao tako dobro kao ona. Doživio je inzult, operiran je i djelomično je oduzet. Njegova kći i danas je na “svojim nogama”. Kada je postala svjesna što joj se moglo dogoditi, počela je plakati. Ali u suzama nije rješenje. Ona je danas na “svojim nogama”, pije lijekove i nastoji biti pozitivna u životu.
Znate li zašto se krvni tlak mjeri s dva broja: Razlikuje se s godinama, provjerite svoj
Arterijska hipertenzija
Ovo je samo jedna od priča kako bismo objasnili što je to arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak. Kako bismo vam približili sve “zakulisne igre” ovog “nemilog igrača”, porazgovarali smo s doc. dr. sc. Anom Jelaković iz Hrvatske lige za hipertenziju, Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
“Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak jest onaj tlak izmjeren u liječničkoj ordinaciji iznad 140/90 mmHg ili u kućnim uvjetima krvni tlak viši od 135/85 mmHg. No valja znati da povišeni krvni tlak nisu samo milimetri žive i brojke. To je samo vidljiva i mjerljiva manifestacija kompleksnog metaboličkog poremećaja koji zahvaća cijeli organizam. Stoga arterijskoj hipertenziji pristupamo vrlo ozbiljno, a liječenje zahtijeva multidisciplinaran pristup.”
Izraženi problemi
“U Hrvatskoj ligi za hipertenziju povišeni krvni tlak nazvali smo tihim ubojicom upravo zato što on najčešće ne dovodi do jasnih simptoma, a taj naziv prihvatila je i Svjetska zdravstvena organizacija. Ljudi se najčešće javljaju liječnicima tek kada imaju izražene probleme ili simptome oštećenja ciljnih organa: kognitivne smetnje/smetnje pamćenja, srčane bolesti (zaduha, umor, nepravilan rad srca, uznapredovala bubrežna bolest, pojačano ili smanjeno mokrenje, umor, prisutnost proteina u mokraći) ili su već doživjeli moždani ili srčani udar.
Sve su to izravne posljedice neliječene ili nedovoljno dobro liječene arterijske hipertenzije, povišenog krvnog tlaka. Manji broj bolesnika ima simptome koje najčešće ne pripisuju povišenom krvnom tlaku, a često ih ni njihovi liječnici isprva ne prepoznaju kao oboljele od povišenog krvnog tlaka.
Simptomi poput zatiljne glavobolje ili pojasaste glavobolje, izražen umor, slabije podnošenje napora, loš i isprekidan san, šum u ušima, krvarenje iz nosa, sve mogu biti znakovi i simptomi brojnih drugih bolesti i stanja, ali svakako bi prvo trebalo isključiti povišeni krvni tlak. To se može učiniti jednostavnim, ali pažljivim mjerenjem krvnoga tlaka. No i tu jednostavnu radnja u ordinacijama previde ili se mjerenju tlaka pristupa aljkavo i nedovoljno precizno. Imajući na umu rijetko prisutne uglavnom nespecifične simptome, nedostatak svijesti o učestalosti povišenog krvnog tlaka kako u bolesnika tako i kod većine liječnika, a znajući koje su sve strašne posljedice tihog ubojice, važnost preventivnih pregleda ne može se dovoljno istaknuti”, rekla je doc. dr. sc. Ana Jelaković.
Ipak, postoje i neki čimbenici rizika za visoki krvni tlak te nešto može biti okidač za arterijsku hipertenziju.
Liječnica upozorava na pojavu kod mjerenja tlaka: ‘Mala razlika može biti znak velikog problema’
Nespecifični simptomi
Dodala je kako je okidač za arterijsku hipertenziju naš loš životni stil, psihofizički stres ili bolje rečeno neotpornost na stresore, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje, prekomjerna tjelesna masa, preslana i nezdrava prehrana, nedostatak okrepljujućeg sna, loši međuljudski odnosi u obitelji i na poslu. Sve to mogu biti čimbenici rizika za povišeni krvni tlak koji je prema svim svjetskim izvještajima glavni javnozdravstveni problem današnjice.
Zanimalo nas je i može li se visoki krvni tlak normalizirati ili bolesnik mora do kraja života biti pod terapijom. Doc. dr. sc. Ana Jelaković ističe kako je sreća u nesreći kada govorimo o liječenju povišenog krvnog tlaka to što su u Hrvatskoj dostupni gotovo svi najnoviji lijekovi i njihove kombinacije, i to bez nadoplate ili uz malu nadoplatu. Većina europskih zemalja, primjerice Njemačka, Nizozemska i Švedska, nisu te sreće. Njihovi bolesnici s arterijskom hipertenzijom na raspolaganju imaju znatno manju paletu lijekova za snižavanje tlaka.
“Naši bolesnici nisu svjesni luksuza koji (još) imaju. Kod liječenja povišenog krvnog tlaka problem nije učinkovitost lijekova. Većina modernih lijekova za liječenje povišenog tlaka nema većih nuspojava, a ako osoba i razvije kakve nuspojave, lako se može zamjenom antihipertenziva naći način da se nečija arterijska hipertenzija stavi pod kontrolu. Problem liječenja povišenoga krvnog tlaka loša je suradljivost bolesnika i preuzimanje kronične terapije.
Budući da arterijska hipertenzija nema izražene simptome, uzimanje antihipertenziva nakon nekog vremena nekim se bolesnicima učini bespotrebnim. Često čujemo kako je osoba samoinicijativno prestala uzimati lijekove jer se tlak normalizirao (uz tablete) i bilo joj je bolje. Nažalost, to najčešće čujemo kada se jave u hitnu službu s akutnim infarktom srca ili moždanim udarom. Temelj je liječenja povišenog krvnog tlaka promjena životnih navika, to jest nefarmakološke mjere.
Redoviti san
To su prestanak pušenja, zdrava neslana prehrana, redovita fizička aktivnost, održavanje normalne tjelesne težine, redoviti san itd. No, znajući prirodu naših bolesnika, smjernice nam nalažu uvođenje lijekova za povišeni krvni tlak odmah nakon dijagnoze. Iako bi temeljite promjene fizičkih navika jednako učinkovito normalizirale krvni tlak, nažalost, većina ljudi ne uspijeva zadržati usvojene zdrave navike dugoročno. Odluke o zdravoj prehrani, smanjenju soli u hrani, mršavljenju, nepušenju, često imaju kratak vijek te se poput bumeranga vraćaju s povišenim krvnim tlakom i ostalim metaboličkim poremećajima”, rekla je doktorica.
Dodala je da postoje i iznimke, pojedinci koji su visoko motivirani i odlučni da nefarmakološkim mjerama suzbiju tihog ubojicu. No i takvi koji uspiju promjenom životnih navika prekinuti ili smanjiti na minimum broj tableta moraju dugoročno ostati u kontroli i praćenju. Tihi ubojica vreba iza svakog ugla i lako pokleknemo i nakon više godina pridržavanja zdravih životnih navika.
Dakle, u većini slučajeva jednom propisana terapija mora se uzimati doživotno, trajno i redovito. Iznimke su oni koji naprave drastične promjene u načinu života i ustraju u tome. Nikada bolesnik ne smije prestati s uzimanjem lijekova sam nego u suradnji i u dogovoru sa svojim liječnikom. Savjet uvijek može dobiti i od svog ljekarnika. Svaki samoinicijativni prestanak uzimanja lijekova jednak je bušenju rupe u nasipu i onda osoba može očekivati poplavu nevolja i nesreća koje će se manifestirati kao infarkt srca, moždani udar, kronična bubrežna bolest itd.
Arterijska hipertenzija najčešća je kronična nezarazna bolest u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Pojavnost povišenoga krvnog tlaka u Hrvatskoj prema EHUH-1 studiji iznosi 38%, a prema neslužbenim rezultatima EHUH-2 studije je čak 50%. Primjerice, pojavnost šećerne bolesti iznosi 11%, a o šećernoj bolesti se puno više govori u javnosti te malo tko banalizira ili ignorira nereguliranu šećernu bolest.
Bolest u porastu
Arterijska hipertenzija jedina je kronična nezarazna bolest u cijelom svijetu (razvijene, srednje razvijene, nerazvijene zemlje svijeta) čija je pojavnost, za razliku od primjerice bolesti srčanih krvnih žila, u porastu. Budući da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, a u svom korijenu sve imaju povišeni krvni tlak, Hrvatska liga za hipertenziju odlučila je boriti se svim dostupnim sredstvima protiv ovog podmuklog ubojice. Puno je posla odrađeno i još je više ispred njih. Treba podići svijest o važnosti povišenog krvnog tlaka, ne samo opće javnosti, nego i zdravstvenih radnika.
Razina zdravstvene pismenosti u Hrvatskoj na poražavajuće je niskim granama i odgovornost je svakog liječnika i zdravstvenog radnika, čime god da se bavi, djelovati i na prosvjećivanju javnosti i edukaciji od malih nogu. Zdravlje je apstraktan pojam koji kao motiv lako isklizne iz preopterećene svakodnevice.
Što je to zdrava prehrana, koliko je fizičke aktivnosti dovoljno, što je normalan indeks tjelesne mase, sve su to pojmovi koje naši sugrađani ne uče, ne osvješćuju i ne primjenjuju na sebi, pa bi bilo licemjerno od pojedinca očekivati veću brigu o vlastitom zdravlju ako mu prethodno ne ponudimo više oblika informacija.
Lov na tihog ubojicu
Za nekoga će to biti informacije na društvenim mrežama, za druge platforma za opću javnost Lov na tihog ubojicu, za treće javnozdravstvene akcije u kojima, osim samih mjerenja, odazvani pojedinci provode duže upitnike o životnim navikama uz komunikaciju s mladim liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima, nutricionistima, kineziolozima, te izravno od njih dobivaju informacije koje su to eventualno zablude ili nedoumice vezane uz konkretna pitanja zdravlja i zdravoga života.
“Ovakvim holističkim pristupom kakav Hrvatska liga za hipertenziju provodi već pet godina (Lov na tihog ubojicu lansiran je 2019. godine) svakako smo jedinstveni ne samo na ovim prostorima nego i u svijetu. Kad je riječ o epidemiološkim podacima, slične su brojke i u drugim zemljama svijeta”, rekla je doktorica Jelaković.
Doznajte koliki tlak je zapravo ‘visoki tlak’ koji vas može ubiti ili trajno oštetiti!
Razmjer oštećenja
Što je s pandemijom koronavirusa? U posljednje vrijeme ponovno se pojavljuju neki čudni podaci. Doc. dr. sc. Ana Jelaković ističe kako se nada da je pandemija covid-19 iza nas. “Bila je to nezapamćena katastrofa, ne samo zbog broja oboljelih i umrlih nego i zato što je pandemija zaustavila bilo kakve preventivne preglede, javnozdravstvene akcije, ali i odvratila već oboljele ljude od kontrolnih pregleda. To je rezultiralo povećanjem kasno otkrivenih srčanih bolesti, malignih bolesti, ali i lošijom kontrolom otprije liječenih bolesnika s arterijskom hipertenzijom.
Razmjer oštećenja ciljnih organa zbog nekoliko godina neregulirane arterijske hipertenzije itekako se primjećuje. Sama infekcija virusom u nekih je osoba dovela do pogoršanja kontrole otprije liječene arterijske hipertenzije ili do daljnjeg porasta graničnih neliječenih vrijednosti povišenog krvnog tlaka.
Nažalost, za vrijeme pandemije većina ljudi, čak i kad su bili svjesni što im se događa, nije imala dostupnu zdravstvenu zaštitu. Socijalna izoliranost, nedostatak fizičke aktivnosti i psihički stres ponajviše su naštetili starijoj populaciji. Nema dokaza da je sam virus odgovoran za novonastalu arterijsku hipertenziju.”
Nema vremena
“Još u jeku pandemije, 2021. godine, poštujući sve epidemiološke mjere, Hrvatska liga za hipertenziju odlučila je da više nemamo vremena za čekanje. Brojke kardiovaskularnih oboljenja svakim su danom sve veće te bi svako odgađanje akcija bilo još pogubnije.
Započeli smo s preventivnim pregledima, Lovom na tihog ubojicu, primarno na otocima i na udaljenim mjestima (potresom tada pogođenoj Banovini) upravo kako bismo najranjivijim skupinama osoba s najmanje dostupnom zdravstvenom zaštitom pružili zdravstvenu edukaciju, kompletnim preventivnim pregledom omogućili uvid u stanje organizma te im pružili zdravstvene savjete.
Korist je bila višestruka jer smo u akcije uključili studente medicine završnih godina i tek diplomirane mlade liječnike. Za te covid-generacije koje su bile prisiljene kliničke godine studija provesti na internetu, to je bio prvi doticaj sa živim ljudima, pravim korisnicima zdravstvene zaštite, prvi put da sami mjere krvni tlak, snimaju EKG, provode anketu, vade krv, daju zdravstveni savjet, ali i vide u kakvim uvjetima narod živi, što je sigurno potaknulo empatiju koju će, nadamo se, zadržati cijeli stručni vijek.”
Doktorica otkrila što baš nikad ne jede: Štetno je za srce i povećava rizik od raka
Davanje savjeta
“Neprocjenjivo je to iskustvo za te mlade ljude koji su se imali tek otisnuti u stvarni život liječnika”, naglasila je doktorica Jelaković. “Naravno, mi stariji kolege bili smo svakodnevno s njima u kontaktu preko mreže, davali savjete, pomoć te održavali seminare, mahom o zdravim životnim navikama.
Tužno je reći, ali tako je i u svijetu, tijekom studija medicine, ali i ostalih srodnih struka, osim u rijetkim izbornim predmetima, studenti nemaju formalnu edukaciju o zdravoj prehrani, fizičkoj aktivnosti, svim ostalih čimbenicima kardiovaskularnoga rizika.
Kako možemo očekivati da daju pravovaljan savjet o nefarmakološkim mjerama liječenja ako ih o tome ne učimo? A znamo da su promjene životnih navika temelj prevencije i liječenja svih kroničnih nezaraznih bolesti, ne samo povišenog krvnog tlaka. Od tada svako ljeto studenti svih državnih studija medicine idu na samostalan Lov u mjesta s nedovoljnom zdravstvenom skrbi. Tijekom godine organiziraju se dnevne ili vikend-akcije Lova u kojima uz studente medicine sudjeluju učenici medicinskih škola, nutricionisti, ljekarnici, kineziolozi, te tako svatko može kao predstavnik svoje struke dati obol u borbi protiv tihog ubojice”, naglasila je.
Akcije Lige
Te akcije Hrvatske lige za hipertenziju su 3 u 1. Prvo je kompletan preventivni pregled dijela naroda gdje ne postoji adekvatna zdravstvena skrb; drugo je edukacija mladih zdravstvenih radnika i njihovo usmjeravanje k prevenciji, što je ključno za sve liječnike neovisno o specijalnosti; i treće, tim akcijama prikupljaju se važni podaci koji će biti temelj znanstvene obrade i pripreme znanstvenih radova koji onda mogu koristiti nadležnim institucijama da ciljano organiziraju prevenciju, ali i ostale načine zdravstvene zaštite.
U posljednjih nekoliko godina u tim je akcijama pregledano više od 10.000 naših sugrađana, više od polovice njih napravljen je kompletan preventivni pregled važan za kardio-reno-metaboličko zdravlje.
Bolest modernog doba
Doktorica Jelaković ističe kako se može slobodno reći da je povišeni krvni tlak bolest našega modernog doba i sjedilačkog načina života. Kako se prije smatralo da je “normalno” imati krvni tlak iznad 140/90 nakon primjerice dobi od 45 godina, danas znamo da čak i te minimalno povišene vrijednosti, tzv. visoko normalan tlak iznad 135/85 mmHg, dugoročno dovodi do oštećenja ciljnih organa (mozga, srca, bubrega, krvnih žila).
“Iz epidemioloških studija na domorocima koji još žive na civilizacijskoj razini lovaca/sakupljača naučili smo da krvni tlak ne raste značajno starenjem. Ti narodi imaju krvni tlak od 110-120/70-80 mmHg do duboke starosti. Za to je više razloga: kod njih nema pretilih, gotovo sve budno vrijeme fizički su aktivni, jedu cjelovite namirnice iz svoga okoliša, a čini se presudnim to što je njihov unos kuhinjske soli deset (!!!) puta manji od našega, tj. točno je onakav kakav nam zaista treba.
Povišeni krvni tlak kao bolest često ide ruku pod ruku s povišenim masnoćama u krvi, pretilošću, šećernom bolešću, bubrežnom bolešću. Spomenimo opet one stare narode i recimo kako su kod njih vrijednosti kolesterola znatno niže od onih koje danas označavamo kao ciljne vrijednosti. To pokazuje kako je strah od preniskog kolesterola neopravdan te kako je nužno povišen kolesterol liječiti promjenama loših životnih navika, a kada je potrebno, i lijekovima, na prvome mjestu statinima. Taj skup poremećaja danas se u stručnoj javnosti naziva kardio-reno-mataboličkim poremećajem, čime se nastoji naglasiti važnost holističkog pristupa kompleksnom poremećaju koji vidimo u naših bolesnika”, istaknula je.
Još tekstova na temu zdravlja čitajte u tjedniku 7dnevno, kojeg možete kupiti na kioscima. Inače, možete se pretplatiti na tiskana ili online izdanja putem web adrese http://7dnevno.hr/pretplata ili slanjem maila na adresu [email protected]. Možete poslati i SMS “ŽELIM PRETPLATU” na broj 099 4379 116.
