Nevidljiva bolest pogađa milijune: ‘Tri dana bez svjetla, bez zvuka, bez života’

Ljudski mozak sastoji se od oko 86 milijardi neurona, koji međusobno komuniciraju pomoću električnih i kemijskih signala. Ti neuroni tvore ogromnu mrežu s milijardama sinapsi, veza koje omogućuju sve što znamo: kretanje, govor, pamćenje, emocije, logiku, kreativnost i svijest o samima sebi.

Težak je oko 1,3 kilograma, sastoji se od 75% vode, a kroz njega se proteže preko 100.000 kilometara krvnih žila, dovoljno da se više od dva puta obavije Zemlju. Unatoč relativno maloj masi, mozak je najmasniji organ u tijelu i troši čak 20% ukupne energije koju tijelo proizvede, čak i kada mirujemo.

Mozak je također iznimno plastičan, stalno se mijenja i prilagođava kroz cijeli život. Ova tzv. neuroplastičnost omogućuje učenje, prilagodbu nakon ozljeda, pa čak i reorganizaciju funkcija nakon moždanog udara. No, unatoč svojoj složenosti i otpornosti, mozak je osjetljiv i ranjiv. Stres, nezdrava prehrana, nedostatak sna, alkohol, droga, fizička neaktivnost i nedostatak mentalnih stimulacija mogu negativno utjecati na njegove funkcije.

Pazite na svoj mozak kao što pazite na srce

Zabrinjavajuće je da se neurološke bolesti poput Alzheimerove bolesti, moždanog udara, Parkinsonove bolesti i migrene sve češće javljaju, a mnoge od njih povezane su sa stilom života. U Hrvatskoj se godišnje zabilježi čak oko 10.000 slučajeva moždanog udara. Oko 15% oboljelih umre tijekom hospitalizacije, dok se jedna trećina potpuno oporavi, a jedna trećina ostane ovisna o pomoći drugih.

Svake godine, 22. srpnja, obilježava se Svjetski dan mozga, iniciran 2014. godine od strane Svjetske federacije neurologa. Cilj je jednostavan, ali iznimno važan: povećati svijest o važnosti zdravlja mozga, njegovim bolestima, prevenciji i načinima kako ga što dulje održati funkcionalnim.

Stručnjaci često upozoravaju i poručuju: pazite na svoj mozak kao što pazite na srce. Redovita fizička aktivnost, mentalne vježbe (čitanje, učenje, rješavanje križaljki), kvalitetan san, zdrava prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima, te izbjegavanje toksina ključni su saveznici u očuvanju zdravlja mozga.

Ministarstvo priznalo što bolnice redovno rade starijim ljudima: ‘Dogovaraju se’

Migrena nije obična glavobolja, to je bol koja paralizira

Migrena je čest neurološki poremećaj koji pogađa više od 10% populacije. Simptomi uključuju jake glavobolje, osjetljivost na svjetlost, zvuk i miris te mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana.

„Imam migrenu gotovo pola života. Počelo je negdje na fakultetu, prvo rijetko, možda jednom svaka dva mjeseca. U početku sam mislila da je to samo stres ili manjak sna. Ali s vremenom, napadi su postajali sve češći, sve jači i sve nepredvidljiviji.

Migrena nije obična glavobolja. To je bol koja me doslovno paralizira. Počinje s čudnim osjećajem, kao da svjetlo postaje previše jako, zvukovi preglasni, a svijet kao da se sužava u uski tunel nelagode. Ponekad mi se zamagli vid, počnu trnci u rukama, a tada znam – dolazi“, priča nam Zagrepčanka Martina koja boluje od migrene.

Migrena ima svoj okidač

Svaka osoba s migrenom ima svoj “okidač”, ali najčešći su: stres i emocionalni napor, promjene u snu (premalo ili previše), hormonalne promjene kod žena (npr. u PMS-u), određene namirnice (čokolada, sir, kofein, alkohol), zatim promjene vremena ili atmosferskog tlaka te jako svjetlo, buka ili mirisi.

„Kad dođe pravi napad, više nisam funkcionalna. Osjećam mučninu, osjetim svaki otkucaj svog srca u sljepoočnicama. Ponekad povraćam, zatvaram se u potpuno zamračenu sobu, gasim telefon, stavljam led na čelo i molim da zaspe. Ponekad traje par sati, ali znalo je trajati i tri dana. Tri dana bez svjetla, bez zvuka, bez života“, kaže naša sugovornica.

Migrena nije „samo glavobolja“ kako neki tvrde i ne bi je trebalo ignorirati. Ako se simptomi javljaju često, traju duže od nekoliko dana ili značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje, potrebno je posjetiti liječnika ili neurologa. Rano prepoznavanje i pravilno liječenje mogu znatno poboljšati kvalitetu života.

Majka podijelila potresnu priču: ‘Nosila sam je u naručju moleći Boga da mi je ne uzme’

Od ove bolesti češće oblijevaju žene

Migrena pogađa oko 12% svjetske populacije, a tri puta češće javlja se kod žena nego kod muškaraca, najčešće između 20. i 50. godine života. Iako točan uzrok migrene još nije potpuno poznat, zna se da veliku ulogu igraju genetika, hormoni i neurološke promjene u mozgu.

„Ljudi oko mene često ne razumiju. Popij tabletu i bit će ti bolje, često mi kažu. Da je bar tako jednostavno. Isprobala sam sve, od lijekova, preko promjene prehrane, do akupunkture. Neke stvari pomažu, ali nema pravog rješenja. Naučila sam prepoznavati okidače, neredovit san, hormonalne promjene, promjene vremena, stres.

Ali ponekad, ni sama ne znam zašto me zatekne. Najgore mi je što se osjećam krivom. Kad otkažem kavu s prijateljicom, kad ne mogu doći na posao, kad se zatvorim i nestanem. Ali naučila sam živjeti s migrenom. Uvijek imam lijek sa sobom. Učim reći „ne“ kad osjećam da dolazi napad. Želim da ljudi znaju, migrena nije slabost. To je stvarna, teška, kronična bolest koja mijenja život“, zaključuje Martina.