Društvene mreže i skupljanje boca novije su društvene pojave koje naizgled nemaju ništa jedna s drugom no spojile su se i dovele do problema među stanovnicima Zagreba. Sve više ljudi uslijed siromaštva pribjegava skupljanju boca no ima i onih koji boce skupljaju kako dodatni izvor prihoda ili pak jedini. To dolaze na red i društvene mreže. Naime u kvartovskim grupama znaju se pojaviti poruke kako netko moli da mu ljudi ustupe svoje plastične boce. Jedna takva poruka izazvala je svađu i burne rasprave.
Na društvenim mrežama Zagrepčanka je objavila poruku kako su joj ružno govorili ljudi koji su putem poruke u kvartovskim grupama tražili od ljudi boce. Nakon što je na njihovu poruku odgovorila na način koji im se nije svidio krenule su žestoke uvrede koje je podijelila.
“Bila sam im prvo dala savjet, da postoji grupa na FB gdje ljudi kažu gdje su ostavili ili pronašli boce, ali kad sam vidjela svaki dan po par postova u svakoj grupi grada Zagreba, rekla sam da malo pretjeruju i tko će onda ostaviti onim sirotima kojima stvarno treba, a nemaju FB, oni koji kopaju po kontejnerima. Krivoj ste našli reci da je kurvetina ili krmača, tako da me i nasmijalo i rastužilo u isto vrijeme”, napisala je.
“Sram ih bilo”
U komentarima su ljudi pokazali da ih je šokirao, ali ne toliko i iznenadio ovaj slučaj.
“Ja skupljam boce i kad vidim da neko dođe do kontejnera zovem ga i dam. Dosad sam podijelila preko 500 boca takvim ljudima, a ne ovima što traže preko mobitela, jer ako imaš za mobitel imaš i za ostalo, a ako nemaš onda prodaj mobitel pa ćeš imati”,
“Tko još javno ovakve riječi koristi i mi svoje flaše dajemo bolesnom susjedu i još mu ih odvezemo, a nije nas žicao. Ljudi moji odite raditi”, “Sram ih bilo. Zagrni rukave pa radi ima posla a nema tko će ustati ujutro. Imaš snage i mlad si čovjek”,
Po riječima drugih građana poruka u kojima se traže boce ima još.
“Iskreno, uvijek padam na ovakve molbe, ali vam zahvaljujem na objavi. Koji put treba otvoriti oči. Ne vjerujem da uz ovakav rječnik ide i potreba da im se pomogne. Cijeni druge da bi bio cijenjen. Sram ih bilo”,
Ako će me zvati krmačom ili kurvetinom, što nisam, e sad će vidjeti svoje. Mislim se objaviti i u ostalim grupama. Ne tražim sažalijevanje od ljudi, ali tražim da ljudi otvore oči.
Ovo im je taktika zadnjih 10 godina i više. Ne znam koliko su profila promijenili. Vidjela sam da žicaju u svakoj grupi i svakom kvartu.”
Pojava u određenim trgovinama razljutila Zagrepčane: ‘Meni to neće prodavati’
Sve više siromašnih
Broj siromašnih u Hrvatskoj povećao se prema podacima Europskog statističkog ureda. Točnije, udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u našoj je zemlji 20,7 posto.
Najgora je situacija u regiji Panonske Hrvatske (od Karlovca i Siska preko Bjelovara, Virovitice, Požege i Slavonskog Broda do Osijeka i Vukovara) gdje je čak 31,3 posto osoba u riziku od siromaštva.
U Hrvatskoj je prema podacima Eurostata, čak dvije trećine stanovnika imalo barem neke teškoće u sastavljanju kraja s krajem.
Djeca koja odrastaju u siromaštvu suočavaju se s brojnim problemima koji utječu na njihov svakodnevni život i buduće mogućnosti, što ih već u startu stavlja u nepovoljan položaj.
Siromaštvo djece u Hrvatskoj često ostaje nevidljivo, iako se svakodnevno odražava na životne uvjete i budućnost mnoge djece. Nažalost, ti mali ljudi suočavaju se s izazovima koji utječu na njihov fizički, obrazovni i emocionalni razvoj, stvarajući nevidljive prepreke koje je teško prevladati. Prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina u podcastu Psihologija na Radio Sljemenu razjasnila je duboke posljedice s kojima se suočavaju siromašna djeca.
“Djeca koja žive u siromaštvu u Hrvatskoj su prilično nevidljiva. Malo se zapravo priča o tome kako žive. Žive dosta samozatajno, s problemima s kojima se suočavaju. Zakinuta su za mnoge stvari koje su njihovim vršnjacima potpuno dostupne, počevši od osnovnih stvari za život – odjeće, obuće, pristupa obrazovnim uslugama, slobodnom vremenu.
Teže se probijaju kroz obrazovni sustav koji bi trebao biti besplatan i dostupan svima, prema svim dokumentima, od Ustava Republike Hrvatske pa nadalje. Međutim, činjenica je da djeca koja žive u siromaštvu nisu u jednakom položaju kao djeca koja nisu u siromaštvu”, objašnjava prof. Družić Ljubotina.
