Vijest o sve učestalijem nasilju od strane maloljetničkih bandi u Dubravi i Retkovcu nedavno je šokirala javnost, a roditelji su zbog cijele situacije najavili prosjed ‘Dubrava za djecu’ koji će se održati u nedjelju, 28. rujna od 16 sati ispred škole u Retkovcu. Poziv na prosvjed proširio se preko aktivne Facebook grupe posvećenoj Retkovcu.
Kako je ranije objasnila organizatorica prosvjeda ‘Dubrava za djecu’, Helena Ančić, radi se o 15-ak maloljetnika koji maltretiraju drugu djecu, ali i odrasle. Dodaje i da se napadi događaju već dvije godine, a napadači su djeca u dobi od 10 do 16 godina.
S obzirom na učestalo nasilje među mladima koje je nedavno prijavljeno, razgovarali smo s Almom Rovis Brandić, predsjednicom Hrvatske komore socijalnih pedagoga. “Hrvatska komora izbjegava komentirati konkretne slučajeve jer nemamo sve potrebne informacije. Vjerujem da službe poduzimaju potrebno iz svojih nadležnosti no, kako se radi o maloljetnicima, ne smiju iznositi informacije. Nije dobro kad građani osjete potrebu uzeti rješavanje problema u svoje ruke, to uvijek nosi velike rizike”, upozorila je Brandić na početku.
‘Svi smo kao društvo odgovorni’
“Naravno, roditelji su dužni brinuti o svojoj djeci i posve je razumljiva i legitimna njihova potreba da osiguraju svojem djetetu sigurnost. Sigurnost je minimum na koji je potrebno nadograđivati sve ostalo. Svi smo kao društvo odgovorni ako djeci ne osiguramo sigurnost.
Moguće je problem u nedostatku povjerenja. Vjerojatno bi građane umirilo ako bi netko od nadležnih dao određene odgovore javnosti.
Kad se dogodi nasilje, to je rezultat nekih propusta, nekih nevolja. Kad se dogodi opetovano nasilje, uobičajeno znači da ono što smo poduzeli kod prvog događaja nije bilo učinkovito. Nasilje je vrlo kompleksan problem i nije mu moguće pristupiti jednostavno. Nasilje je moguće rješavati jedino međuresornim, interdisciplinarnim, usklađenim djelovanjem”, opisala je Brandić u nastavku, pri čemu se osvrnula i na to treba li djecu teretiti za nasilno ponašanje ili pak njihove roditelje.
“Nisam sklona djecu nazivati nasilnicima, doživljavam to kao etiketiranje. Radije govorim o djeci koja se nasilno ponašaju. Sigurno je potrebna cjelovita intervencija usmjerena prema djeci, ali ti prema njihovim roditeljima i cijelom ekološkom prostoru djeteta. Kao stručnjaci apsolutno nemamo pravo izmicati se ni u kojem slučaju. Moje višedesetljetno iskustvo u neposrednom radu dovelo me je do zaključka da nerijetko kasnimo s intervencijama. Kad je potreban antibiotik, mi nudimo kamilicu. U svim našim postupanjima mora biti najvažniji najbolji interes svakog djeteta, i onog koji je doživio i onog koji je počinio nasilje”, objasnila je Brandić.
Zagrebački roditelji u strahu, najavljen prosvjed u Dubravi: ‘Dva sata su tukli djecu’
‘Takvoj djeci je nužna stručna podrška’
Zaključno, Brandić smo upitali o znakovima zlostavljanja kod djece te o tome postoje li znakovi koji upućuju na to da je dijete to koje je agresivno i nasilno prema drugima u okolini kada nema roditelja.
“Naravno da postoje znakovi koji ukazuju da je moguć razvoj neprimjerenih ponašanja. Socijalni pedagozi su specijalizirani baš u području prepoznavanja čimbenika rizika za razvoj neprihvatljivih ponašanja. Što ranije te rizike prepoznamo kod djeteta, veća je šansa da ćemo djetetu pomoći da ne razvije ta ponašanja. Rizike nalazimo u samoj osobnosti djeteta, nalazimo ih u okolini, a dio rizika i u genetici.
Takvoj djeci je nužna stručna podrška i pomoć prvenstveno socijalnih pedagoga, ali i drugih stručnjaka. Svakako je i obitelji tog učenika potrebna stručna podrška i sad već dolazimo do potrebe za kvalitetnom međuersornom i interdisciplinarnom suradnjom koja mora biti sustavna, nije dovoljno kad ovisi o pojedincima”, zaključila je Alma Rovis Brandić, predsjednica Hrvatske komore socijalnih pedagoga.
Inače, Međunarodni dan socijalnih pedagoga obilježava se u subotu, 27. rujna od 12 do 14 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, na adresi Preradovićeva 5 u Zagrebu.
