Kavana Palainovka izgrađena je pored najstarije zagrebačke školske zgrade, nekadašnje Gornjogradske dječačke pučke škole, a danas Zvjezdarnice, na kraju gradske utvrde gdje su u prvoj polovici 19. stoljeća stajala Poljska vrata.
Nakon njihova rušenja, školskoj zgradi pripala je gradska kula, nazvana Popov toranj. Ispod njega nalazio se zapušteni obronak koji je potom uređen u šetnicu, dok je materijal od srušenih vrata poslužio za gradnju lokala s terasom.
Idejni začetnik i poticatelj gradnje bio je Matija Pallain, tadašnji upravitelj pošte u Samostanskoj ulici, a projekt je povjeren arhitektu Bartolu Felbingeru, poznatom po klasicističkim građevinama u Zagrebu i kontinentalnoj Hrvatskoj. Kavana, nazvana Palainovka, otvorila je svoja vrata 1847. godine i bila je jedina kavana sjeverno od Ilice.
Novi život kavane
Gotovo jedno stoljeće kasnije, 1945. godine, lokal je zatvoren. No, sredinom 70-ih ponovno ga je oživio Vinko Hotko, a Palainovka ubrzo postaje popularno okupljalište studenata.
Novi val promjena dogodio se 1989. godine. Palainovka je tada krenula u obnovu i prilagodbu suvremenom vremenu, zadržavajući pritom svoj stari ugođaj. Projekt uređenja interijera i preporoda kavane osmislio je Albert Hrženjak s arhitektima Krešimirom Matasom, Vedranom Pavlovićem i Jakovom Vidakom.
Tako Palainovka, jedna od najstarijih zagrebačkih kavana, ostaje simbol gornjogradskog života, spoj povijesti, društvenog okupljanja i prepoznatljivog zagrebačkog šarma.
Zagrepčani znaju kamo u gradu nikad neće preseliti: ‘Ružan, bučan, neuljudni i neugodni susjedi’
