Najvažnije su prve četiri minute: Prepoznajte tihih pet znakova prije nego bude kasno

Svjetski dan moždanog udara, koji se svake godine obilježava 29. listopada, podsjetnik je na jednu od najčešćih i najsmrtonosnijih bolesti suvremenog doba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, moždani udar pogađa svaku četvrtu osobu tijekom života, a u Hrvatskoj se godišnje bilježi više od 15.000 slučajeva. Cilj obilježavanja ovog dana jest podići svijest o važnosti prevencije, ranog prepoznavanja simptoma i pravovremenog liječenja, jer svaka minuta u takvoj situaciji doslovno znači spašen život.

Moždani udar je brzi gubitak moždane funkcije i/ili funkcija, koji nastaje uslijed poremećaja moždanog protoka, pojašnjava predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice, izv. prof. dr. sc. Marina Roje Bedeković.

Poremećaj moždanog protoka nastaje ili uslijed sniženog ili potpunog prestanka protoka krvi u određenom dijelu mozga, kao posljedica suženja ili potpunog začepljenja krvne žile mozga, najčešća vrsta moždanog udara, ishemijski moždani udar, ili zbog krvarenja uslijed pucanja krvne žile mozga, aneurizme ili krvožilne malformacije, hemoragijski moždani udar. Gubitak određene moždane funkcije odražava i područje mozga koje je zahvaćeno poremećajem protoka odnosno funkcije za koje je određeni zahvaćeni dio mozga „zadužen“.

Simptomi moždanog udara

Najčešći simptomi moždanog udara su: prolazna oduzetost ili utrnulost šake, ruke ili noge jedne strane tijela, zatim iznenadan potpuni gubitak vida, ili zamagljen, nejasan vid na jednom ili oba oka koji traje dulje od nekoliko sekundi, pojašnjava doktorica Roje Bedeković.

Slijedi poremećaj govora – poteškoće izgovaranja i/ili razumijevanja govora, kao i nerazumljiv govor (frfljanje), zatim poremećaj koordinacije i/ili ravnoteže te vrtoglavica sa ili bez mučnine i/ili povraćanja, vrtoglavica, ukoliko je simptom moždanog udara, udružena je s još nekim simptomima, primjerice poteškoćama govora ili gubitkom ravnoteže, oduzetosti i/ili utrnulosti jedne strane tijela. Tu je i glavobolja, naglo nastala glavobolja, „iz vedrog neba“, „kao nikada do sada“, simptom je podvrste moždanog udara uzrokovane krvarenjem.

Svi navedeni simptomi mogu biti i znakovi takozvane tranzitorne ishemijske atake, koja nastaje uslijed prolaznog začepljenja krvne žile mozga te su u tom slučaju prolazni, kaže naša sugovornica, ali ih je iznimno važno prepoznati, obratiti se liječniku i pravilnim liječenjem spriječiti nastanak moždanog udara.

Hrvatska pionir u terapiji raka prostate: Prva operacija nano nožem u KBC-u Sestre milosrdnice

Rana hospitalizacija – brzo i primjereno liječenje

„Rano prepoznavanje simptoma moždanog udara i rana hospitalizacija bolesnika s moždanim udarom pretpostavljaju brzo i primjereno liječenje, ovisno o vrsti moždanog udara, kliničkoj slici i popratnim bolestima i stanjima samog bolesnika, u potpunosti individualizirani pristup dijagnostike i liječenja.

Učinkovito liječenje kojim se moždane stanice mogu spasiti od smrti uslijed začepljenja krvne žile mozga može se primijeniti samo unutar prvih nekoliko sati od nastanka simptoma moždanog udara, a postiže se intravenskom primjenom lijeka (unutar prvih 3 do 4 i pol sata) kojim se otapa krvni ugrušak ili mehaničkim vađenjem krvnog ugruška iz krvne žile (unutar prvih 6 sati), čime se ponovo uspostavlja moždani krvotok u zahvaćenom području mozga.

U slučaju moždanog udara uzrokovanog krvarenjem, nastalog uslijed pucanja krvne žile kao posljedice visokog krvnog tlaka, aneurizme ili krvožilne malformacije, iziskuju brzo prepoznavanje simptoma (najčešće jaka, naglo nastala glavobolja), hospitalizaciju bolesnika i brzo zbrinjavanje aneurizme odnosno primjereno snižavanje krvnog tlaka“, kaže doktorica Marina Roje Bedeković.

Važno je rano započeti neurorehabilitaciju

Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara dijele se na one na koje ne možemo utjecati (dob, spol, pozitivna obiteljska anamneza za moždani udar i genetsko nasljeđe vezano prvenstveno uz povećanu sklonost zgrušavanja krvi, rasa, prethodni moždani udar), kaže doktorica Roje Bedeković.

Oni čimbenici na koje možemo utjecati, takozvane modificirajuće su oni u koje spadaju čimbenici rizika povezani sa stilom života (zlouporaba alkohola i droga, pušenje cigareta, nedovoljna i neadekvatna tjelesna aktivnost, stres, nezdrava prehrana) i različite popratne i prateće bolesti i stanja (šećerna bolest, debljina, povišene masnoće u krvi, povišen krvni tlak, arterijska hipertenzija, ateroskleroza krvnih žila, bolesti srca, srčanih zalistaka i srčane aritmije, aneurizme i krvožilne malformacije, hematološke bolesti, poremećaji spavanja).

„Specifični čimbenici koji predstavljaju povećan rizik za nastanak određenih oblika moždanog udara, a vezani su uz ženski spol su uzimanje oralnih kontraceptiva i hormonske nadomjesne terapije te trudnoća. Rano zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom unutar bolničkih Jedinica za liječenje moždanog udara povezano je sa značajnim poboljšanjem bolesnikova ishoda bolesti, smanjenom onesposobljenošću i većom samostalnošću. Stručno osoblje Jedinica za liječenje moždanog udara obučeno je za liječenje, praćenje, sprječavanje i zbrinjavanje mogućih komplikacija. Važno je rano započeti neurorehabilitaciju, čim je bolesnik u medicinski stabilnom stanju“, pojašnjava naša sugovornica.

Zagrebački kardiolog: Ako ste ovo osjetili možda ste imali infarkt, a niste ni svjesni

Šetnja tri do četiri puta tjedno

Dobra neurorehabilitacija, koja se koristi spoznajama i principima neurplastičnosti mozga, važan je dio liječenja i značajno utječe na ishod bolesti. „Sastoji se od fizikalne terapije, kojom utječemo na motornu i osjetnu onesposobljenost, okupacijske terapije, koja pomaže prilagodbi i povratku svakodnevnom životu i aktivnostima, pomoći u poteškoćama s pamćenjem i zapamćivanjem, suočavanjem s poremećajem osjeta i prostorne percepcije, logopedske terapije govora i gutanja, rekreacijske terapije te terapije kojom se pomaže u svladavanju emocionalnih poteškoća i poremećaju seksualne funkcije. Edukacija i osviještenost javnosti od iznimne je važnosti i u prevenciji nastanka moždanog udara, ali i u liječenju i rehabilitaciji bolesnika s moždanim udarom, kao i u prilagodbi životu nakon moždanog udara u bolesnika u kojih postoji privremena ili trajna onesposobljenost i potreba za tuđom pomoći u svakodnevnom životu.

Prepoznavanje čimbenika rizika za moždani udar na koje se može utjecati, a tiču se stila života, u smislu promjene svakodnevnih navika, prilagodbe prehrane, prestanka pušenja i konzumacije alkohola i drugih sredstava ovisnosti i svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost, u rukama su svakog pojedinca i zahtijevaju „samo“ želju za promjenom i odluku i snagu volje za promjenom i uključivanjem zdravih navika i obrazaca u svakodnevni život, a bez potrebe za ulaganjem materijalnih sredstava. Pače, neke od odluka koje se tiču odbacivanja štetnih navika donose i materijalnu uštedu, a kada govorimo o umjerenoj tjelesnoj aktivnosti, šetnja tri do četiri puta tjedno, u trajanju od sat vremena, ne košta ništa.

Kada govorimo o čimbenicima rizika za moždani udar u smislu popratnih bolesti, primjerice šećerna bolest, povišen krvni tlak ili srčane aritmije, potrebno je pravodobno i adekvatno liječenje, za koje je potrebna suradnja liječnika i bolesnika, odnosno svake pojedine osobe. Liječnici prepoznaju popratne bolesti kao moguće čimbenike rizika za moždani udar i propisuju adekvatnu terapiju za njihovo liječenje, ali kako bi uspjeh liječenja i prevencije bio potpun od iznimne je važnosti suradnja od strane bolesnika i njihovih obitelji u smislu slušanja savjeta, pridržavanja uputa o uzimanju terapije i promjena vlastitog stila života“, zaključuje doktorica Marina Roje Bedeković.