Nakon četiri godine obnove Arheološki muzej ponovno je otvorio svoja vrata za posjetitelje. U zagrebačkom potresu koji se dogodio u ožujku 2020. muzej je pretrpio značajnu štetu, oštećena je zgrada i brojni vrijedni eksponati iz bogate zbirke muzeja.
Projekt obnove, koji je obuhvatio pet i pol tisuća kvadrata prostora, koštao je dva milijuna eura. Obnova se provodila u fazama, po etažama zgrade, čime su dijelovi muzeja postupno vraćani u funkciju. Zadnji građevinski radovi završeni su u travnju.
Svima poznat muzej, koji samostalno djeluje od 1939. godine, smješten je u povijesnoj palači Vranyczany – Hafner na Zrinjevcu. Osim toga svi znaju za Atrij Arheološkog muzeja, jednog od najljepših dragulja središta Zagreba. O svemu što možete pronaći u ovom muzeju, na kojim lokacijama djeluje te koji su najstariji predmeti koji se čuvaju u muzeju, razgovarali smo s ravnateljem Arheološkog muzeja Ivanom Radmanom Livajom.
Paleolitičke alatke iz Spiennesa
Koji su najstariji izložene predmeti u muzeju?
U muzeju se čuva i zbirka paleolitičkih alatki iz Belgije, s lokaliteta Spiennes, koja je u Narodni muzej došla kao poklon u 19. stoljeću. To bi bili najstariji predmeti u muzeju, no Arheološki muzej Zagreb posjeduje daleko veće zbirke predmeta s neolitičkih lokaliteta s našeg prostora, od kojih je dio izložen u stalnom postavu gdje predstavlja najstarije predmete.
Kako se čuvaju i konzerviraju artefakti u muzeju kako bi se spriječilo njihovo propadanje?
Muzej ima laboratorij za konzervaciju i restauraciju arheoloških predmeta gdje rade stručnjaci kojima je primarna uloga čuvati predmete od propadanja. Kustosi redovito prate stanje predmeta u fundusu, te na najmanju promjenu zovu restauratore koji znaju kako konzervirati i restaurirati keramičke, metalne i staklene artefakte. Za organske stvari se naš laboratorij konzultira s drugim specijaliziranim laboratorijima, ali i općenito surađuje s drugim srodnim ustanovama. Osim nadzora predmeta, vodi se i briga o mikroklimatskim uvjetima, odnosno o razini vlage i temperaturi koje se stalno prate kako bi arheološki predmeti bili čuvani u optimalnim uvjetima.
Kako se muzejska zbirka mijenja s vremenom? Dodaju li se novi artefakti?
Muzej je i istraživačka ustanova koja vodi niz arheoloških istraživanja. Stoga postoji konstantan priljev novih artefakata u fundus. Iako rjeđe, ukoliko se procijeni da je riječ o predmetima od iznimne važnosti za baštinu, Ministarstvo kulture i Grad Zagreb po potrebi osiguravaju sredstva za otkup arheoloških predmeta od privatnih vlasnika.
Učenici Prve ekonomske škole raseljeni na dvije lokacije: 940 učenika čeka povratak u svoju školu
Čuvaju se artefakti iz Hrvatske, ali i Egipta
Koje su najznačajnije arheološke lokacije povezane s artefaktima u muzeju?
Kad je riječ o hrvatskim lokalitetima, svakako Vučedol i Sisak, kao i Varaždinske Toplice, Ščitarjevo, Lijeva Bara kod Vukovara te Sarvaš kod Osijeka. U muzeju se čuva i velik broj predmeta nabavljenih u prošlosti iz Egipta, Italije, te balkanskih zemalja.
U Arheološkom muzeju mogu se vidjeti stalni postavi, ali i gostujuće izložbe. Na koji način birate tko će imati izložbu u muzeju?
O izložbenom programu primarno odlučuju kustosi koji svoje izložbe planiraju barem godinu unaprijed, a često i duže. Osim izložbi naših kolega, te dogovora na razini institucije, nude nam se i gostujuće izložbe drugih hrvatskih i stranih muzeja. O njima se isto raspravlja na muzejskom Stručnom vijeću te se odlučuje o prioritetima postavljanja svih predloženih ili ponuđenih izložbenih programa.
Omogućujete i 3D doživljaj muzeja, kako ste došli na tu ideju?
Pratimo suvremene muzeološke trendove, te pokušavamo implementirati sva dobra postojeća rješenja koja bude zanimanje publike.
Andautonija nadomak Zagreba
Posjetitelji mogu posjetiti i Arheološki park Andautonija, što ih sve tamo očekuje?
Riječ je o konzerviranim ostacima nekoliko zgrada i ulica gdje posjetitelji mogu doživjeti kakav je bio život u svojevrsnoj urbanoj preteči Zagreba, naravno uz pomoć info tabli i naših vodiča.
Na koji način muzej surađuje s drugim arheološkim ustanovama ili sveučilištima?
Muzej je umrežen s nizom domaćih i inozemnih muzejskih, sveučilišnih i znanstvenih institucija putem istraživačkih, edukativnih i muzeoloških projekata.
Postoje li posebni programi ili radionice za djecu i mlade u muzeju?
Da, naš Edukativni odjel duži niz godina osmišljava i provodi takve programe za školarce i mlade.
Postoje li legende ili zanimljive priče povezane s nekim od izloženih artefakata?
Ima ih puno, to je duža tema za razgovor… preporučujem knjigu Ane Solter o povijesti muzeja.
