Zvjezdarnica Zagreb smještena je u povijesnom dijelu grada Zagreba, na Gornjem gradu. Osnovana je 1903. godine i jedna je od najstarijih javnih zvjezdarnica u Hrvatskoj. Bavi se, između ostalog, i popularizacijom astronomije, organizira javna promatranja nebeskih tijela, edukativne programe, predavanja i radionice.
Također, pruža priliku posjetiteljima da kroz teleskope promatraju Mjesec, planete, zvijezde i druge astronomske objekte. Zvjezdarnica Zagreb ima važnu ulogu u širenju znanstvenog znanja i svijesti o astronomiji među građanima, posebno među mladima i školskom populacijom. Dan Zvjezdarnice obilježava se u prosincu, ove godine proslavila se 121 godina postojanja, kaže ravnatelj Zvjezdarnice Zagreb Darije Maričić.
„Sve to skupa je krenulo davne 1903. godine, tako da je Zvjezdarnica raritet ili bogatstvo kulturnog, obrazovnog i znanstvenog života Zagreba. Ove godine smo imali čast, kao i nekoliko proteklih, da nam dolazi profesor doktor Arnold Hanslmeier s Instituta za geofiziku, astrofiziku i meteorologiju iz Graza, on je autoritet na području astronomije i astrofizike u Austriji. Ove godine je održao predavanje u čast Dana Zvjezdarnice“, kaže ravnatelj Maričić.
Popov toranj nakon obnove postao je Zvjezdarnica
Sudbina Zvjezdarnice je nekako vezana za Zagreb i za sve nepogode, od društvenih do prirodnih, kaže Darije Maričić. „Ako se vratimo 150 godina unazad, davne 1880. godine kada je Zagreb pogodio veliki potres, onda je Popov toranj, odnosno kula u kojoj se danas nalazi Zvjezdarnica, toliko oštećen da su ga tadašnje gradske vlasti htjele ukloniti ili renovirati i popraviti. Na našu sreću nije uklonjen, nego je popravljen i vrlo brzo nakon toga taj Popov toranj koji je imao kosi krov s buzdovanom, kao Kamenita vrata, bio je mjesto na kojem je na inicijativu Hrvatskog naravoslovnog, kasnije Prirodoslovnog društva, osnovana Zvjezdarnica. Maknut je krov i napravljena je kupola s teleskopom i prvi upravitelj Zvjezdarnice je bio poznati hrvatski znanstvenik doktor Oton Kučera“, priča nam današnji ravnatelj Zvjezdarnice.
Osnutak Zvjezdarnice te 1903. godine bio je težak pothvat, no nakon Beča, Praga i ostalih velikih gradova i Zagreb se pridružio europskim tekovinama. „Prije toga ste trebali dobiti ljude koji su bili prirodoslovci, znanstvenici, koji su dali inicijativu za osnivanjem zvjezdarnice. Puno je ljudi koji su za to zaslužni počevši od biskupa Juraja Strossmayera, cijela Hrvatska i cijeli jug Austro-Ugarske se udružio kako bi se osnovala Zvjezdarnica“, kaže naš sugovornik.
Njemački astronom August Kopff pridonio je ugledu nove zvjezdarnice, on je 1906. godine novootkriveni planetoid br. 589 nazvao “Croatia” u čast otvaranja Zvjezdarnice. Zvjezdarnica se intenzivno preuređivala sredinom 80-ih, a 1992. postavljena je nova kupola, prostor je suvremeno opremljen, a djelatnost Zvjezdarnice je modernizirana.
Zagrebačka zvjezdarnica je jedinstvena
Opservatorij Greenwich, kao poznata londonska zvjezdarnica danas je pretvoren u muzej, i nije jedina koju je zadesila takva sudbina, što ravnatelja Zagrebačke zvjezdarnice žalosti. „Zagrebačka zvjezdarnica je hibridnog tipa, što znači da ima veliki broj popularizacijskih, obrazovnih, izdavačkih, znanstvenih programa koji sve objedinjuju. Znači i za znanost, zatim da građani Zagreba mogu utažiti svoj interes za astronomijom. Kada dođete na neku profesionalnu zvjezdarnicu, ne možete motriti kroz njihov teleskop, možete vidjeti instrumentarij, zvjezdarnicu i možda biti na nekom obrazovnom programu. Ako je zvjezdarnica muzejskog tipa onda se održava popularno predavanje uz razgledavanje povijesnog sadržaja. Naša zvjezdarnica objeduje sve i mislim da je to ispravan put i budućnost za Zvjezdarnicu“, smatra ravnatelj.
U Zvjezdarnici se nadaju da će u suradnji s gradskim vlastima biti adekvatno potaknuta i da zaslužuje posebno mjesto kao gradskoj ustanovi, jer to sa svojim programima zaslužuje, kaže naš sugovornik.
„Ovu je zvjezdarnicu pogodio još jedan zagrebački potres, onaj 2020. godine, pa onda i petrinjski nakon kojeg je rasklimano postolje teleskopa. Kada govorimo o popularizaciji astronomije građani Zagreba, a pogotovo naši najmlađi sugrađani mogu doći besplatno na Zvjezdarnicu i motriti sve što se lijepoga vidi na noćnom nebu. Obično smo to radili iz naše kupole, s glavnim teleskopima, ali sada moramo to raditi van kupole, pa koristimo prijenosne teleskope dok se ne popravi postolje teleskopa. Već je prošlo četiri i pol godine, pa apeliramo na naše gradske vlasti i nadamo se da ćemo u sinergiji s Gradom Zagrebom što prije ukloniti ovaj problem“, kaže ravnatelj Maričić.
