Prvi simptomi pojavili su se kada je gospođa Katica navršila 62 godine. Voljela se jako družiti i putovati, no odjednom više nije znala gdje je sve bila i koga je sve upoznala. U obitelji su mislili da je samo ostarjela i zaboravila, no gubitak memorije bio je svakim danom sve ‘žešći’.
S vremenom je počela djelovati odsutno i nezainteresirano pa je njezin muž mislio da ju muče neki problemi o kojima ne želi govoriti. Djeca su mislila da je mama cijelo vrijeme zbog nečega ljuta. Nitko nije slutio da mozak ‘odumire’. Nije prošlo dugo vremena, simptomi su postajali sve jači, a onda je stigla i dijagnoza.
“Rekli su nam da mama boluje od Alzheimera, progresivne i neizlječive bolesti. Bili smo šokirani, ali smo se brzo sabrali i sve prilagodili njoj. Od kuće, namještaja, hrane, do toga da nikada nije sama”, ispričao nam je njezin sin Nenad.
Zaboravila ime sina
U obitelji kažu da su mislili kako mama neće moći preživjeti niti godinu dana, no uspjela ih je preživjeti pet. Danas je bolest uznapredovala, ali i dalje se uz pomoć djece i muža ‘snalazi’ koliko najbolje može.
“Evo primjerice nas smo tri sina i mama se neki dan nije mogla sjetiti jednog imena. Nabrojala je Stjepana i Marka, ali zaboravila je mene. To je baš ono da ti se stvori knedla u grlu i stegne te u prsima.
Onda sam ju pitao kako se ona zove, pa mi je odgovorila samo ime, a za prezime sam pričekao nekoliko minuta, ali ništa. Kada sam joj rekao kao se preziva, rekla je da lijepo zvuči, ali da nikad nije čula”, priča nam naš sugovornik.
Zagrepčanka ušla u ljekarnu i ostala u šoku: ‘Noge su mi se odsjekle od riječi koje sam čula’
‘Gdje je kupaonica’
“Ima dana kada smo stvarno izluđeni jer nam mama stalno postavlja ista pitanja, ali evo zasad se svi držimo skupa i pomažemo joj koliko možemo. Puno šetamo i to uvijek istom rutom.
Stalno joj objašnjavamo gdje je kupaonica, da mora pojesti ili ono što nam najgore pada, objašnjavamo joj tko je osoba koju vidi u ogledalu. Velika je to žrtva, ali ujedno i velika ljubav”, ispričao nam je sin Nenad.
Lijek me postoji
Svjetski dan mozga obilježava se svake godine 22. srpnja s ciljem podizanja svijesti o bolestima mozga te poticanja šire javnosti o potrebi očuvanja njegova zdravlja. Neurološke bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest, epilepsiju i migrene, moždani udar, predstavljaju značajan teret za globalno zdravlje.
Alzheimerova bolest, prvi je put opisana 1906. godine od strane njemačkog psihijatra i neuropatologa Aloisa Alzheimera, uzrokuje postepeni gubitak pamćenja, promjene u ponašanju i sposobnostima rasuđivanja, što na kraju dovodi do potpune zavisnosti pacijenata od tuđe njege.
Početni simptomi su često suptilni i lako se mogu pripisati normalnom procesu starenja. Najčešći simptomi uključuju blagi gubitak pamćenja, poteškoće u pronalaženju pravih riječi, zaboravljanje nedavnih događaja i smanjenje sposobnosti rasuđivanja. Kako bolest napreduje, simptomi postaju ozbiljniji, uključujući dezorijentaciju, promjene u raspoloženju, socijalno povlačenje i ozbiljne probleme sa pamćenjem.
Borba protiv Alzheimerove bolesti zahtjeva zajednički napor liječnika, pacijenata i njihovih obitelji. Iako je put ka pronalasku lijeka dug i složen, napredak u razumijevanju bolesti daje nadu da će budućnost donijeti efikasnije tretmane i, možda, jednog dana, prevenciju ili potpuno izlječenje Alzheimerove bolesti.
