Premda dio frustriranih građana pojam bolovanja najčešće povezuje s neradom, nekima je ta “mjera” od životne važnosti. Pogotovo kada govorimo o naknadama koje su male, a oni koji su na bolovanju dugotrajno, osuđeni su na neusklađenu naknadu koja se nije mijenjala godinama.
Ne čudi stoga da je ministrica Irena Hrstić na temelju prijedloga platforme Možemo predstavila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s ciljem povećanja naknada u slučaju bolovanja, Prvenstveno dugotrajnih. Podsjećamo, ovako je govorila liječnica Ivana Kekin o uvjetima u kojima su se našli neki građani.
“Mnogi dugotrajni onkološki pacijenti preživljavaju s ni 300 eura mjesečno, jer im naknade za dugotrajno bolovanje godinama nisu usklađivane s rastom prosječne plaće koje je do 2023. bilo predviđeno zakonom, da bi i tu mogućnost ukinuo bivši ministar Vili Beroš”, rekla Kekin i dodala da onkološki pacijenti zadnjih deset godina primaju prosječno naknade između 300 i 500 eura.
Povećanje za oko 400 eura
Brojke ne lažu. Radi neusklađivanja naknada s rastom plaća, iznosi su preniski. Prema sadašnjim odredbama, naknada iznosi maksimalno 565 eura, to je otprilike 200 eura manje od zakonom zajamčenog minimalca.. Iznosi maksimalnih naknada nisu se mijenjali punih 18 godina. Prosječna plaća je tada bila duplo manja nego sad, ako preračunamo iznos tadašnjih kuna u današnje eure.
Iz Ministarstva navode da se predviđaju značajna povećanja, 565 eura kao “maksimalac” odlazi u povijest, prema prijedlogu naknada bi se mogla popeti na 995 eura. Potvrdila je kako će se povećanje odnositi na svih 11 kategorija pacijenata na bolovanju. Ovo su vijesti koje idu na korist velikom broju građana, ipak je riječ o značajnom povećanju.
Od prigovora do isplate u tri dana: Umirovljenica otkrila kako doći do dodatka koji vam pripada
