Provjera vremenske prognoze neizostavan je ritual brojnih ljudi prije svakog izlaska iz kuće ili stana. Iako nikome nije u interesu pokisnuti, mnogi su ostali iznenađeni promjenjivom ćudi vremena.
Zato smo porazgovarali s Izidorom Pelajićem, meteorologom Državnog hidrometeorološkog zavoda te iz prve ruke saznali sve o modelima kojima se predviđa vremenska prognoza, njihovoj točnosti, naglim promjenama vremena, ali i o nedostatku snijega te, u zadnje vrijeme ‘popularnom’, pustinjskom pijesku.
Meteorolog Izidor Pelajić za početak razgovora objasnio nam je kako nastaje vremenska prognoza.
Niz modela
“DHMZ koristi čitav niz modela za prognozu vremena. Neki od tih modela spadaju među najbolje dostupne modele na svijetu. U samoj osnovi, riječ je o nizu matematičkih jednadžbi koje opisuju atmosferu.
One proizlaze iz istraživanja o tome kako se odnose geofizičke varijable te kako povezati njihovo trenutno stanje s budućim”, pojasnio nam je Pelajić.
Kad govorimo o točnosti prognoze vremena, govorimo o više prognoza i više alata pomoću kojih dolazimo do podataka. Što dalje u vremenu pokušavamo predvidjeti prognozu vremena, to je pouzdanost u točnost prognoze manja.
Vremenska prognoza sve pouzdanija
Ljude u pravilu najviše zanima srednjoročna prognoza vremena, u razmaku od tri do sedam dana. U posljednja dva desetljeća točnost te prognoze drastično je povećana. Meteorolozi danas mogu predvidjeti karakteristike vremena za srednjoročnu prognozu s oko 80% točnosti.
A kad je riječ o naglim promjenama vremena, poput one koja je u travnju u Zagrebu preko noći spustila temperaturu za 20 stupnjeva, Izidor Pelajić ističe o čemu se tu radi.
“Proljeće i jesen su godišnja doba u kojima dolazi do više izmjena vremena. Brzina izmjene tople i hladne zračne mase nekad je vrlo rapidna. Obično treba oko tri do pet dana da se izmijene, no nekad je potreban i samo jedan dan. Zato smo preko noći dobili bitno drugačiju odliku vremena”, kaže.
‘Sve je manje snijega’
Da je snijega sve manje u Zagrebu i Hrvatskoj nije stvar dojma. Riječ je o izmjerenoj činjenici koja već dugo traje. Na našem području sve je manje dana u kojima pada snijeg, kao i dana sa snježnim pokrivačem.
Kako je pojašnjava Pelajić, šire mediteransko područje kojem i sami pripadamo je jedno od područja Zemlje koje se u prosjeku najbrže zagrijava. A zbog tog utjecaja nad ovim područjem je sve manje snijega.
Naš sugovornik se dotaknuo i teme koja je posljednjih mjeseci sve prisutnija u Hrvatskoj, a tiče se saharskog pijeska. “Saharska prašina uobičajeno oduvijek dolazi do naših prostora nekoliko puta godišnje. Svaki put kada imamo neki tip oluje u Sahari, ona podigne prašinu, pa ako je jugozapadno strujanje prema nama povoljno i dovoljno jako onda ono to digne i deponira na našim prostorima”, ističe naš sugovornik.
Rezultati nedavnog istraživanja u kojem su sudjelovali i meteorolozi DHMZ-a pokazalo je kako do Hrvatske ne dopire isključivo saharski pijesak. Dapače, većina pijeska u jednoj od nedavnih epizoda pijeskom zamućenog neba stigla je iz pustinja istočno od Hrvatske.
Moramo planirati unaprijed kao odgovor na klimatske promjene
A kad govorimo o prilagodbi klimatskim promjenama ili vremenu općenito, Izidor Pelajić naglašava: “Planiranje unaprijed je najbolje što možemo napraviti.”
“Ispravno razumijevanje našeg okoliša, klime, vremena u kojem živimo i priprema na najveći broj smislenih događaja koji se relativno često događaju najbolje je što možemo”, kazuje naš sugovornik no naglašava kako nikad nećemo moći predvidjeti sve situacije povezane s vremenskim neprilikama koje će nam se dogoditi.
Sve detalje razgovora s meteorologom DHMZ-a Izidorom Pelajićem saznajte na našem YouTube kanalu.
