Mladi u Hrvatskoj, barem oni koji su u lipnju napustili osnovnu školu, ove jeseni će u veliku avanturu nastavka svog obrazovnog putovanja. Upisi u srednje škole su iza nas, a putem njih, barem ako se sagledaju podaci preko cijele Hrvatske, mogu se pročitati trendovi koji će utjecati na tržište rada u državi.
Primijetio je to i jedan autor s Reddita. Kaže da je trend upisa u gimnazije i dalje u tijeku, a situacija na tržištu rada pokazuje da bi mladi trebali ići u suprotnom smjeru. “Izašli su baš ovih dana rezultati upisa u srednje škole i opet se govori o navalama u gimnazije i još neke suficitarne škole. U isto to vrijeme na mi na fejsu iskaču oglasi za posao gdje za električara nude plaću 1200 do 1600 eura. I ljudi u komentarima pišu da je to smiješna plaća.
Za usporedbu ljudi sa desetljećima iskustva u ekonomiji, pravu, arhitekturi, stomatologiji i srodnim zanimanjima, ako ne otvore nešto svoje nemaju toliku plaću ili su se psihički i fizički uništili da doguraju do visokih primanja. Zašto nema veće navale na strukovne škole? Ne kažem da ih nitko ne upisuje, ali broj potencijalnih kandidata naspram broja mjesta u školi je manji u odnosu na gimnazije”, zaključuje.
Zašto, unatoč pristojnim plaćama, Hrvati ne žele raditi zanatske poslove?
byu/del5000 inaskcroatia
Majstori nemaju strpljenja
Zajednica je spremno odgovorila na njegova pitanja. Prvi kaže da struke, odnosno zanati ispod trenutno atraktivne površine ipak kriju cijeli niz problema. “Dio problema ti leži u tome što poslodavci koji imaju zanatske poslove, jako slabo rade na tome da nekoga nauče poslu. Ima ih, ali su više iznimke nego pravilo.
U oba posla u kojima sam mogao nešto konkretnije naučiti, u oba slučaja su majstori bili nabrijani i nisu imali strpljenja i doslovno ako nisi baratao sa alatom i da shvatiš iz par pokušaja posao, nisi bio dobar za posao. To je u rangu tipa, kreneš igrat nogomet bez da si loptu ikad šutnuo i onda dođeš na trening, udariš par puta loptu i leti na sve strane i to je to, nije nogomet za tebe i odustaneš”, piše mu.
Drugi su pojednostavili ovu dilemu. Kaže da je situacija vrlo jasna, poslovi su različiti, a plaće usporedive. Evo kako je odgovorio na pitanje zašto mladi hrle u gimnazije. “Jer je za istu plaću lakše sjediti u klimatiziranom uredu i raditi na kompjuteru nego klečati i postavljati pločice 8 sati ili raditi na suncu, vjetru i slično”, opisao je tako uobičajene uvjete unutar radnog dana za nekog zanatliju.
Djeca s lošijim ocjenama
Na njegove misli se nadovezao i drugi komentator. On pak spominje veliki rizik od ozlijeda koje sa sobom nose velike probleme. “Romantiziranje fizičkog rada na Redditu je smiješno. Nećeš zauvijek biti u top formi. Što kad se ozlijediš, zezneš leđa/koljena, dobiješ neku kroničnu bolest? Puno majstora ima svoj obrt kako će biti na bolovanju mjesec dana na primjer? Plaća nije jedni faktor kada biraš karijeru za cijeli život”, napisao je.
“Pa ja recimo zazirem od strukovne škole jer desecima godina tamo se upisuju djeca s lošijim ocjenama. To gotovo u pravilu dolazi u paketu s još nečim. Problemima doma, u ponašanju, raznim psihičkim poteškoćama koje se ignoriraju i opravdavaju na razne načine.
Onda takva okolina dođe na loš glas pa bolji profesori ne žele raditi tamo pa tu ‘lošiju’ djecu podučava i lošiji kadar pa na kraju imaš ‘savršenu oluju’. Loši klinci koje nitko nema volje i sposobnosti staviti pod kontrolu ili/i usmjeriti u nešto pozitivno. Kamo sreće da mi je sin električar i da si zaradi solidne pare, ali nisam luda da ga šaljem tamo u školu”, poručila je jedna korisnica u komentarima.
Pozvala servisera za klimu pa ubrzo doživjela šok: ‘Izgledao je profesionalno’
