Uskoro će doći jesen i s njom veselje za životinje. Priroda će biti bogata kestenjem, žirovima i drugim plodovima, a divljač će se dobro najesti. Međutim sve veći broj divljih životinja s Medvednice spušta se prema naseljima, gdje jedu u zapuštenim vrtovima i iz smeća.
O aktivnostima divljači koja se spušta u naselja, ali i krivolovu razgovarali smo s Josipom Radinom iz Lovačkog društva Prigorje. Kaže nam da je krivolov eskalirao unazad dvije godine. “Svi šute o tome. Ljudi nam javljaju da vide lampe po šumi, a to je znak čistog krivolova. Kad upale lampe, divljač odmah bježi, pa oni pucaju po svemu što se miče. Nedavno smo imali slučaj gdje su tri krmače ustrijeljene, pa su malci ostali sami”, ispričao je.
Objašnjava nam da se krivolovom uglavnom bave pojedinci, najviše lokalci, koji se skrivaju od lovaca. Lov je inače jedna od najstrože reguliranih djelatnosti u Hrvatskoj. Svaki lovac, kao i dio opreme mora biti detaljno prijavljen sustavu, kao i vrijeme i trajanje lova. “Izbjegavanje bilo kojeg dijela procesa, makar ulovio nešto čega ima viška, smatra se krivolovom”, pojašnjava nam Radin.
Životinje zadnjih godina su sve ‘znatiželjnije’
Krivolovaca je sve više i jer su životinje bliže naseljima, međutim Radin smatra da pojačan odstrel nije rješenje, već njihovo zadiranje u naselja treba spriječiti pametnim gospodarenjem i provođenjem komunalnih mjera. Objašnjava nam zašto su životinje zadnjih godina znatiželjnije.
“Nakon potresa puno kuća nije obnovljeno, a ljudi su odselili, pa je hrpa okućnica zapuštena. Divljač se skriva u gustišu, inače radije što više iznad naselja, no sječa šume je pojačana pa se spuštaju južno. Inače Hrvatske šume imaju dopuštenje Grada i Kaptola (ljudi bi se začudili koliko Crkva ima vlasništva na Medvednici) za sječu, to nije sporno, ali životinje reagiraju”, priča nam sugovornik.
S jedne strane životinje bježe od sječe šume, s druge imaju dostupna skrovišta nadomak naseljima, a kao treći faktor Radin navodi politiku Zagrebačkog holdinga oko odvoza smeća. Smatra da su kante premale i da ih životinje lako prevrnu i da se smeće ne odvozi dovoljno često. Životinje tijekom jeseni imaju puno hrane, no kako se približava zima, Radin vjeruje da će ih biti sve više nadomak Zagreba.
Zagrepčanina zgrozili prizori u parku Maksimir: ‘Netko im treba stati na kraj’
‘Prije je na Medvednici bilo trideset čuvara prirode volontera’
“To će kulminirati, sad će biti sezona kestena, gljiva, žireva, ali kad toga ponestane, a oni su niže naseljima, krenut će problemi u naseljima. Kvote za odstrel se ne trebaju povećati, već se Grad treba bolje brinuti. Trebali bi osigurati veće karte i uvesti penalizaciju zapuštenih zemljišta. Komunalac bi trebao regulirati zapuštena zemljišta, jer postaju legla za divlje svinje, stršljene, lisice”, poručuje Radin.
On sam kaže da kod kuće uopće ne drži trofeje, već se kao prigradsko dijete s Remeta odlučio baviti lovom radi ljubavi prema prirodi. Kaže da ne radi ovo jer mu se “taracaju” životinje, već jer im želi pomoći, spriječiti krivolov i čuvati im stanište. Priča da je velik broj “čuvara prirode” ranije volontirao, no da je Grad ukinuo projekt, pa se sad priroda Medvednice mora oslanjati na zaposlenike Parka prirode.
“Divljač bježi i zbog ekipe na quadovima koja se onuda vozi. Djelatnici Parka prirode rade od 8 do 16, a iza toga ih nema. Park prirode bi trebao biti zona bez prometa vozila, no ljudi svejedno dolaze, a policiji se to jednostavno ne isplati kontrolirati. Prije je na Medvednici bilo trideset čuvara prirode volontera, a sad je tu svega četiri rendžera. Volonteri nisu koštali Park prirode ni Grad Zagreb ništa, a sad su ukinuti, to je velika šteta”, zaključuje Radin.
Lovac zaljubljenik u prirodu tvrdi da će situacija s divljači postati sve gora kako se približavaju zimski mjeseci, a krivolov ističe kao drugi veliki problem. Svatko može napraviti malo za prirodu tako da ne baca smeće u šumu i počisti svoje dvorište, jer životinje pamte mjesta na kojima nalaze hranu, koja je nerijetko smeće koje ljudi ostavljaju.
