Ljudima je puna kapa što se događa u dijelu Zagreba: ‘Sve više mi se gadi ovako kvart’

Borongaj, ilustracija (Foto: Marko Todorov/CROPIX)

Gradska uprava otkrila je da provodi javnu nabavu za izradu prometnog modela vrijednog 900.000 eura. Trebao bi biti dovršen za dvije godine i omogućiti donošenje strateških odluka za poboljšanje prometne infrastrukture, unaprjeđenje mobilnosti i promicanje održivog razvoja.

Model će se sastojati od dvije razine – na prvoj će se analizirati promet na razini cijeloga grada, a na drugoj detaljno proučavati prometne tokove unutar manjih zona, poput četvrti i mjesnih odbora, rekli su Hini u Gradskoj upravi.

Počelo se šuškati i da HŽ razmatra izgradnju tri stanice na jugu grada, što bi studentima koji stanuju u studentskom domu Stjepan Radić na Savi znatno olakšalo dolazak na kampus na Borongaju.

Studenti na Borongaju (Foto: Srđan Vrančić / CROPIX)

‘Dobra lokacija, ali izvedba užas’

Zagrepčani su se na društvenim mrežama raspričali o ovoj ideji, a neki su istaknuli kako je to potrebno, ne samo za studente, već za sve Zagrepčane koji trebaju doći s jednog kraja grada na drugi. Međutim, mnogi su istaknuli da je problem to što je kampus izgrađen na dalekom istoku grada gdje je najlakše doći autom.

“To se svakako treba dogoditi, i bez studenata. S te tri stanice bi toliko građana moglo brzo doći s jednog kraja grada na drugi. S tim rečenim, mislim da je kampus na Borongaju generalno retar*irana ideja. Tjeraju mlade u tri pi*ke materine, što dalje od grada, umjesto da ti mladi budu žila kucavica grada. Borongaj je prije pogodan za starački dom, nego za kampus”, napisao je korisnik koji smatra da je kampus na Borongaju promašena ideja.

Mnogi su se nadovezali na raspravu o kampusu. “To je dobra ideja i lokacija, ali je izvedba užas. Treba biti mjesta za sve fakseve koji nemaju uvjete il su rascjepkani, dvorane, menzu, parkinga dosta, studentski dom, parkovi… Trebalo je napraviti “studentski grad”, a za tak nešto nema mjesta nigdje drugdje, a da je u vlasništvu države”, napisao je jedan korisnik.

Zagrepčanka upozorila na problem na Kajzerici: ‘Pogibeljna opasnost, dovoljno je da udari nogom’

Problemi na Borongaju

I drugi smatra da je kampus dobro zamišljen, no da treba još puno posla. “Jednog dana ako i kad se napravi faza 2 kampusa, onda će to zapravo i bit kampus pa će to imat smisla. Da se sredi i stanica vlaka i put od nje do kampusa, riješena je i prometna povezanost, za 4 min si od Glavnog, manje od 10 od Save/CN (jednom kad se naprave i stanice Savska i Savski most). Trenutno niti faza 1 nije napravljena do kraja”, napisao je jedan korisnik.


Javio se i jedan Zagrepčanin s Borongaja, koji je ogorčen time što su napravili u kvartu. “Što taj radi od Borongaja nisu istine… nekad miran kvart bez gužve, sada mi treba 10 min da izađem s autom iz ulice… s autom je nemoguće negdje doći i vratit se bez da stojiš na glavnoj kao idiot. Kažem da sam rođen na ovom kvartu, tu sam više od 25 godina i u zadnja 2 mi se sve više gadi ovako kvart, do nedavno jedan od rijetkih u kojima bih živio u Zagrebu”, napisao je o alarmantnom stanju na Borongaju.

Jedan se složio da situacija nije dobra i da je glavni problem infrastruktura koja nije pratila razvoj kvarta. “Nisu toliko radovi (osim što se grade nove zgrade), nego se izgradilo pun k toga, a infrastruktura nije pratila. Sve ceste su ti i dalje jedna traka u svakom smjeru.

Zgrada na kampusu na Borongaju (Foto: Goran Mehkek / CROPIX)

Realizacija je u početnoj fazi

I to je funkcioniralo OK dok je bilo puno manje i stanovnika i svega, a danas, posebno uz to što je nadvožnjak Slavonska/Grada Gospića zatvorena još od ljeta, je to ujutro i popodne kaos. Nekada mi je trebalo s posla na Borongajskom doma do Novog Zagreba tipa 15- 20 minuta, a sad mi mjesecima samo do Slavonske treba pa i po pola sata”, zaključio je.

Druga faza izgradnje kampusa Borongaj predviđa značajne infrastrukturne projekte, uključujući nove zgrade fakulteta, tehnološko-inovacijski park, studentski restoran i dom s kapacitetom za 1.500–2.000 studenata.

Planovi uključuju i produženje tramvajske pruge i gradnju obodne ceste kako bi kampus bio bolje povezan s gradom. Financiranje se planira kroz suradnju Sveučilišta, Grada Zagreba, države i privatnog sektora, koristeći sredstva iz europskih fondova i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Realizacija je u početnoj fazi, a neki ključni elementi, poput nathodnika i stajališta za vlakove, očekuju završetak dokumentacije i građevinskih dozvola do 2025. godine.