Fakultete farmacije već godinama upisuju najbolji hrvatski srednjoškolci, a ljekarnici posjeduju veliko znanje koje primjenjuju u svakodnevnom radu. Svjesni važnosti komunikacijskih vještina ljekarnici ih usavršavaju tijekom studija i kroz cjeloživotno učenje.
Ljekarnici moraju imati duboko razumijevanje biologije bolesti, mehanizama djelovanja lijekova, nuspojava i načina njihovog ublažavanja, kao i brojnih dodataka prehrani i drugih zdravstvenih proizvoda, te informacije prenijeti pacijentima na jednostavan i jasan način.
Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatsko farmaceutsko društvo obilježavaju Svjetski dan farmaceuta, 25. rujna, koji je Svjetska farmaceutska federacija utemeljila 2009. godine. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana ljekarnika je „Ljekarnici i doprinos globalnim zdravstvenim potrebama”, rekla nam je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
Farmaceuti su sastavni članovi sustava zdravstvene zaštite, igrajući ključnu ulogu u zadovoljavanju zdravstvenih potreba. Prije svega, osiguravaju pristup lijekovima i njihovu optimalnu upotrebu, ali također svojom stručnošću značajno doprinose skrbi za pacijente i javnom zdravlju. Educiraju pacijente i pomažu u poboljšanju zdravstvene pismenosti; podržavaju javnozdravstvene kampanje, sudjeluju u istraživanju i razvoju novih lijekova, predvode farmakovigilanciju i zagovaraju promjene politika koje promiču bolje zdravstvene rezultate, kaže Soldo.
Hrvatski ljekarnici najbolji u borbi s hipertenzijom
Bez ljekarnika zdravstveni sustav ne bi funkcionirao, a Hrvatska ljekarnička komora sudjeluje u gotovo svim nacionalnim javnozdravstvenim akcijama, od promocije cijepljenja do Lova na tihog ubojicu, projekta koji se bavi unaprjeđenjem skrbi za pacijente s hipertenzijom, pojašnjava predsjednica Komore.
„U prošloj godini hrvatski ljekarnici su postigli najbolji svjetski rezultat u broju mjerenja i edukacije pacijenata o hipertenziji i propisanoj farmakoterapiji. Možemo se pohvaliti da je naš projekt bio predstavljen na plenarnoj sesiji svjetskog kongresa te smo objavili nekoliko znanstvenih članaka u prestižnim svjetskim časopisima. Sve smo to odradili u suradnji s Hrvatskom ligom za hipertenziju i akademikom Bojanom Jelakovićem koji je „Štampar“ našeg vremena“, rekla je Soldo.
Iskustva stečena u projektu bit će uključena u nove strateške dokumente za skrb o kroničnim pacijentima u Hrvatskoj. Najvažniji zaključak projekta je da ljekarnička skrb značajno poboljšava kontrolu bolesti i kvalitetu života pacijenata s kroničnim bolestima. Također, očekuje se donošenje novog Zakona o ljekarništvu sljedeće godine, kojim će se jasnije definirati uloga ljekarnika u modernom hrvatskom zdravstvenom sustavu.
Katarina i Dijana o izazovima života gluhih i nagluhih: ‘O ovome se u javnosti malo govori’
Razbojništva, pljačke i ispadi nezadovoljnih pacijenata
Koji su najčešći izazovi s kojima se suočavate u svakodnevnom radu kao ljekarnik?
„Najveći izazov za ljekarnika je veliko opterećenje u svakodnevnom radu. Broj zaposlenih kolega u ljekarnama je ispod europskog prosjeka, u usporedbi s Republikom Slovenijom gotovo dvostruko manje ljekarnika po jednoj ljekarni. Administrativno opterećenje je značajno, gotovo polovicu svog vremena kolege u ljekarnama troše na administraciju, manipulaciju lijekovima i ostalim proizvodima te saniranje nestašica lijekova.
Veliki izazov je i nasilje u ljekarnama. Imamo svakodnevne prijave kolega o razbojništvima, pljačkama i različitim ispadima nezadovoljnih pacijenata. Nažalost, u ljekarnama pacijenti izraze sve svoje nezadovoljstvo promjenama na Listi lijekova, padu Ceziha, promjenama cijena, svemu onome na što ljekarnici nemaju nikakvog utjecaja. Ljekarnici također nisu zadovoljni s uvjetima rada i plaćama te nažalost bilježimo sve veći broj kolega koji odlaze iz ljekarni na druga radna mjesta“, kaže Soldo.
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX
Kako pravilno koristiti lijekove
Kako ljekarnici mogu poboljšati pridržavanje propisane terapije kod pacijenata? Naime, često čujemo znate li koristiti lijek, a većina odgovara da zna bez da je doista tako.
„Suradljivost pacijenata na propisanu farmakoterapiju je dugogodišnji izazov svih zemalja pa tako i Hrvatske. Procjene govore da se gotovo 50 % svih propisanih lijekova ne uzima ili se ne uzima na prikladan način. Svjesni smo koliko je negativan utjecaj takvog trenda ne samo na zdravlje pacijenata nego i na trošenje zdravstvenog novca. Znanstvenici u području ljekarništva su razvili različite alate i protokole za unapređenje suradljivosti pacijenata i Ministarstvo zdravstva je u svom projektu koji angažira ljekarnike za poboljšanje ishoda liječenja uključilo jedan od svjetski najuspješnijih protokola za edukaciju i motivaciju pacijenata da redovito uzimaju svoju terapiju“, kaže Soldo.
Nužno je educirati pacijente da razumiju svoju bolest, da razumiju utjecaj lijeka na simptome bolesti te na koji način lijek čuva njihovo zdravlje i kontrolira bolest. Tek kad pacijenti razumiju važnost uzimanja lijeka, može se očekivati bolje pridržavanje na propisanu terapiju.
„Neposredna komunikacija koju ljekarnici imaju sa svojim pacijentima te činjenica da pacijent prosječno 1,8 puta mjesečno posjeti ljekarnu, a sve druge zdravstvene radnike koji se skrbe od njima puno rjeđe, neki su od razloga zašto je nužno ljekarnike angažirati u borbi protiv loše suradljivosti i za taj rad ih adekvatno nagraditi“, pojašnjava Soldo.
Dio Zagrepčana želi zabraniti automobilima ulaz u centar grada: ‘Nemaju tamo što tražiti’
Snažan marketing i bezreceptni lijekovi
Kako educirati pacijente o sigurnom korištenju bezreceptnih lijekova za samoliječenje, jedna je od boljki našeg društva. Kupovina bezreceptnih lijekova i njihovo korištenje kao bombona ponekad može i loše završiti.
„Svaki bezreceptni lijek ima uz svoje željeno djelovanje i potencijalne neželjene posljedice uzimanja što pacijenti često zanemaruju. U uputama za veliki broj lijekova koji se izdaju bez recepta piše da se uzimaju 3-5 dana. Rijetko koji pacijent zna tu informaciju, a gotovo nitko je se ne pridržava.
Snažni marketing koji stoji iza promocije bezreceptnih lijeka doveo je do toga da pacijenti smatraju da su bezreceptni lijekovi potpuno bezopasni te su zlouporabe česte. Naša uloga je educirati ih, napomenute sve potencijalne rizike, upozoriti na racionalnost u primjeni, ali konačna odluka je na pacijentima“, upozorava predsjednica Komore.
Prekomjerno trošenje analgetika
Što ljekarnici preporučuju za pravilno korištenje analgetika? Naime, analgetike ljudi ponekad piju prekomjerno ili se naviknu pa im ne djeluju. Bol je najčešći razlog za samoliječenje, pri čemu je Hrvatska među 10 % zemalja s najvećom prevalencijom križobolje, a analgetici se ne koriste pravilno.
„Veliki broj pacijenata uzima lijekove za bolove dugoročno i tako utišava signale da nešto u tijelu nije u redu i da se treba javiti liječniku. Nažalost postoje i pacijenti koji su ovisni o analgeticima. Uglavnom je riječ o ovisnostima psihološke, a ne fiziološke prirode, nigdje u sustavu se ne bilježi prekomjerno uzimanje analgetika te liječnik tu informaciju sazna uglavnom prekasno.
Već se nekoliko godina zalažemo da bezreceptni lijekovi budu dio farmakoterapije u eKartonu, i zbog interakcija i kontraindikacija s lijekovima koji su pacijentu propisani za liječenje, a i kao mjera za prekomjerno uzimanje analgetika i druge OTC terapije“, pojašnjava Soldo.
Zbog nepravilnog uzimanja lijekova troši se puno na liječenje komplikacija
Ljekarnici imaju stručne protokole koji pomažu pacijentima kod prvog uvođenja lijeka u terapiju, edukaciju o pravilnoj primjeni lijeka, podešavanju vremena i način uzimanja terapije kako bi se postigli što bolji ishodi i spriječili nuspojave, kaže naša sugovornica. Naime, čak 20% zdravstvenog proračuna troši se na liječenje šećerne bolesti, a od toga 80% na liječenje komplikacija zbog nepravilnog uzimanja lijekova. Čak oko 90% oboljelih od astme i KOPB-a ne koristi inhalatore ispravno.
Edukacija o očekivanim nuspojavama je važan element u suradljivosti pacijenata na propisane lijekove. Ako pacijent zna da se određena nuspojava može pojaviti na početku uzimanja lijeka, ako dobije informaciju da je nuspojava prolaznog karaktera te da je važno da istraje u uzimanju lijeka, mala je vjerojatnost da će pacijent odustati od svoje terapije.
„Edukacija o načinu uzimanja lijekova koji se apliciraju na neki specifičan način veliki je doprinos ljekarnika u sigurnoj primjeni lijekova. To se posebno odnosi na lijekove koji se inhaliraju ili primjenjuju supkutano. U tim terapijskim skupinama ključna je intervencija ljekarnika za uspješno liječenje pacijenata od kroničnih plućnih bolesti, autoimunih bolesti te dijabetesa“, kaže Soldo.
Rad u ljekarni je danas izazovniji nego ikad
Postoje li opasnosti za ljekarnike u radu? „Rad u ljekarni je danas izazovniji nego ikad. Manjak radne snage, pritisak poslodavaca na dobre poslovne rezultate, pljačke i razna razbojništva, zahtjevni pacijenti koji sve manjkavosti sustava pokušavaju riješiti u ljekarni, vrlo često i izvan kompetencija koje ljekarnici imaju… sve to utječe na kvalitetu radnog okruženja ljekarnika. Veliki broj kolega je u godinama nakon COVID-a napustio ljekarništvo i odabrali su nastavak karijere u nekom mirnijem okruženju“, kaže Soldo.
Neki aspekti rada ljekarnika u području izrade lijekova također nose određene opasnosti. U vremenu nestašice antibiotskih sirupa, ljekarnici su izrađivali pripravke za djecu iz formulacija za odrasle te se HLJK pripremila posebne sigurnosne protokole kako bi ljekarnici zaštitili svoje zdravlje te zaštitili integritet lijeka koji izrađuju, rekla je naša sugovornica.
Puno procesa se odvija iza oficine u ljekarnama kojih pacijenti, a nažalost zdravstvena administracija, nisu svjesni, a nužni su da sustav i djelatnost ljekarništva funkcionira besprijekorno da naši pacijenti dobiju sve potrebne usluge i proizvode.
