Muzej za umjetnost i obrt jedna je od najvažnijih kulturnih i umjetničkih institucija u Hrvatskoj, posvećena očuvanju, istraživanju i prezentaciji primijenjene umjetnosti, dizajna i umjetničkog obrta. Osnovan 1880. godine na inicijativu Društva umjetnosti, muzej je smješten u impozantnoj historicističkoj zgradi na Trgu Republike Hrvatske, koja je i sama kulturni spomenik.
Njegova bogata zbirka s više od 100.000 predmeta obuhvaća razdoblje od gotike do suvremenog dizajna i industrijske proizvodnje. Posjetitelji mogu vidjeti iznimne primjerke namještaja, keramike, stakla, metala, tekstila, mode, grafičkog i industrijskog dizajna te fotografije, koji svjedoče o razvoju umjetničkog obrta kroz stoljeća. Posebno su značajne zbirke baroknog i bidermajerskog namještaja, hrvatske sakralne umjetnosti te radovi vrhunskih majstora i dizajnera.
Osim stalnog postava, Muzej za umjetnost i obrt redovito organizira tematske izložbe, edukativne programe, radionice i predavanja, povezujući tradiciju s modernim stvaralaštvom. Njegova misija nije samo čuvanje kulturne baštine, već i poticanje inovacija u području dizajna i vizualnih umjetnosti. Kroz različite projekte i suradnje s domaćim i međunarodnim institucijama, muzej aktivno doprinosi kulturnom životu Zagreba i Hrvatske.
Velika obljetnica
Zbog značajnih oštećenja nastalih u potresu 2020. godine, muzej trenutno prolazi kroz opsežnu obnovu, s ciljem modernizacije prostora i poboljšanja uvjeta za posjetitelje i izlaganje vrijednih zbirki. Unatoč tome, njegov rad ne prestaje – izložbe i programi nastavljaju se na alternativnim lokacijama, čime muzej ostaje važna spona između prošlosti i budućnosti umjetničkog izraza. O obnovi, izložbama i fundusu razgovarali smo s ravnateljem muzeja, Sanjinom Mihelićem.
Muzej za umjetnost i obrt slavi 145 godina postojanja, što biste izdvojili kao značajne događaje u velikoj povijesnoj obljetnici muzeja? Na koji će se način sve obilježavati ova velika obljetnica?
Ovo je važna godina za nas. Pripremili smo raskošan cjelogodišnji izložbeni program kojim ćemo se predstaviti domaćoj i inozemnoj publici nizom reprezentativnih izložbi. Na neki način, nastojimo iskoristiti činjenicu što tijekom obnove nemamo stalni postav da izuzetno vrijedne predmete iz svog fundusa izložimo u okviru izložbi diljem Hrvatske te u inozemstvu. Izdajemo i dvije značajne monografije – prva, posvećena glasovitom dizajneru Milanu Vulpeu, autorice dr. sc. Koraljke Vlajo, nedavno je predstavljena u Palači Gvozdanović. Druga monografija posvećena je upravo nama samima: riječ je o publikaciji kojom ćemo se osvrnuti na—prvih—145 godina našeg Muzeja. Podsjetio bih uz to da ćemo, uz svoju vlastitu, obilježiti još dvije značajne obljetnice, naime, 180. godišnjicu rođenja Isidora Kršnjavoga te 175 godina od ujedinjenja Gradeca i Kaptola.
Isporučen još jedan novi tramvaj: ‘Uskoro ćemo ga vidjeti na zagrebačkim ulicama’
Završetak radova 2027. godine
Kako napreduje obnova zgrade Muzeja za umjetnost i obrt?
Obnova napreduje odlično! Iako je riječ o izuzetno zahtjevnom i složenom projektu, za nas je povoljna okolnost to što je zagrebački potres poslužio kao okidač za uspostavu organizacijske konjunkture uslijed koje je stvoren okvir za financiranje grandioznih projekata na obnovi oštećenih javnih prostora, a pritom je cjelovita i energetska obnova MUO, koja se nadovezuje na već ranije dovršenu konstrukcijsku obnovu naše zgrade, definitivno jedan od najvećih projekata na obnovi kulturne baštine u Hrvatskoj.
Kada se procjenjuje da bi radovi na Muzeju za umjetnost i obrt mogli biti završeni?
Kao i u slučaju svih ostalih projekata obnove koji se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, svi ugovoreni radovi moraju se dovršiti zaključno s 30. lipnja 2026. godine. Nakon toga slijede nam još radovi na dovršetku opremanja zgrade, kao i povratak djelatnika i fundusa. Shodno svemu tome, otvorenje barem jednog dijela Muzeja za posjetitelje vjerujemo da možemo očekivati tijekom 2027. godine.
Gdje su spremljene umjetnine iz muzeja i jesu li adekvatno zaštićene?
Čitav naš fundus pohranjen je u privremenim čuvaonicama koje je za nas osigurao naš osnivač, Grad Zagreb. Iako nije riječ o autentičnim muzejskim depoima u pravom smislu te riječi, možemo reći da su svi naši predmeti adekvatno zaštićeni i ne prijeti im bilo kakav značajniji rizik.
Umjetnine će biti predstavljene po cijeloj Hrvatskoj
Možete li nam reći više o planiranim izložbama u drugim prostorima dok je matična zgrada zatvorena? Gdje će se održavati te izložbe i koje zbirke će biti izložene?
Pronašli smo način da predstavimo praktički sve svoje zbirke, a podsjećam da ih je ukupno dvadeset i dvije, kroz raznolik i sadržajan program gostovanja u partnerskim gradskim ustanovama u Zagrebu i nizu drugih gradova u Hrvatskoj i inozemstvu. U ovo kratko vrijeme od početka godine već smo otvorili izložbe u Novoj Gradiški, Galeriji ULUPUH u Zagrebu te u Galeriji umjetnina u Splitu, a do kraja godine u svom ćemo gradu otvoriti još nekoliko izložbi, poput one posvećene djelu makedonske umjetnice Menče Spirovske, zatim izložbe kojom se vrednuje ostavština fotografske obitelji Arsovski te, napokon, izložbe o gotičkom i renesansnom zlatarstvu u Zagrebu, koju ćemo otvoriti u Muzeju grada Zagreba 7. rujna, upravo na dan na koji obilježavamo već spomenutu 175. godišnjicu otkako je naš grad postao jedinstvenom administrativnom cjelinom činom ujedinjenja Kaptola i Gradeca. Dodajmo ovamo i veliku izložbu naših remek-djela, svojevrsni presjek čitavog našeg fundusa, kojom ćemo pohoditi Pulu tijekom ljeta, kao i izložbu kojom ćemo budimpeštanskoj publici prikazati odabir djela moderne i suvremene umjetnosti iz nekoliko naših zbirki.
Hoće li umjetnine iz muzeja biti negdje izložene do završetka obnove?
Sve do završetka obnove, odnosno, sve dok jednom ne otvorimo svoj novi stalni postav, zapravo ćemo imati idealnu priliku da sva ta nebrojena i neprocjenjivo vrijedna ostvarenja predstavimo i u drugim sredinama, eto vam još jedne pozitivne okolnosti proizašle iz onoga što je inicijalno započelo kao gotovo pa tragedija. Uostalom, gostovanja su oduvijek bila neizostavan dio aktivnosti našeg Muzeja, pa će posve sigurno tako biti i ubuduće.
Posjetitelji mogu pristupiti zbirkama ili posebnim aktivnostima koje organizirate online, kako ste došli na tu ideju?
MUO je u mnogim aspektima često predvodio trendove ili ih je, u najmanju ruku, aktivno pratio. To vrijedi i za digitalne sadržaje. Ako je i postojalo vrijeme kada je online sadržaj bio razmjerno rijedak, u današnje vrijeme primjerenije je kazati da riječ je o sveprisutnoj neminovnosti, pa se i mi tome prilagođavamo međutim, ne na uštrb onog fizičkog, stvarnog i životnog što muzeji donose svojoj publici.
