Savjetovali su joj da se primi motike i kuhače, no ona ih nije poslušala te je s godinama postala prva hrvatska profesionalna novinarka, najpopularnija hrvatska spisateljica i amazonka hrvatskog feminizma.
I upravo danas, 2. ožujka, Marija Jurić Zagorka slavi svoj 151. rođendan. Rođena je u Negovcu kraj Vrbovca, a tijekom svoje karijere djelovala je u Obzoru te ga je jedno vrijeme i uređivala.
Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana.
Velika književnica
Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima je ispreplitala ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.
Pučku školu polazila je u Varaždinu i Zagrebu, a već se u ranoj mladosti isticala po svojoj inteligenciji. Otac ju je htio poslati na studij u švicarsku, ali majka to nije dozvolila, a Marija je silno htjela postati glumica. Kasnije je zbog nesređenih obiteljskih odnosa napustila školu.
Na inzistiranje majke Zagorka 1891. godine pristaje na udaju za čovjeka kojega do tada nije niti upoznala. Mađarski činovnik Andrija Matraj bio je 17 godina stariji od Marije što je izazvalo revolt kod njena oca, no, ipak je pristao i Marija je tada pošla put Mađarske.
Njen suprug nije imao razumijevanja za njene ideale jer je bio zadrti nacionalist i zagovarao je mađarizaciju Hrvatske. Također, želio se okoristiti Marijinim talentom za književnost i natjerati ju da piše na mađarskom, ali Zagorka je to odbila i nakon tri godine provedene u Mađarskoj odlučuje se pobjeći nazad u Zagreb.
Brak nije dugo trajao
Uz pomoć oca sređuje rastavu, ali ona završava optužbom Zagorke i to zaslugom njezine majke koja je svjedočila protiv nje. Time je njen bivši suprug bio oslobođen plaćanja alimentacije i dužnosti vraćanja njene osobne imovine.
Marija Jurić kasnije se ponovno udala za kolegu novinara Slavka Vovaršku, a taj brak potrajao je svega desetak godina. U Zagrebu je ostala do kraja života, umrla je 29. studenoga, a pokopana je 4. prosinca 1957. godine.
MARIJA JURIĆ ZAGORKA: ‘Žena u politici u 19. st. smatrana je poput žene u javnoj kući’
Vjerojatno najpoznatije književno djelo Marije Jurić Zagorke jest ciklus od sedam povijesnih romana pod nazivom – Grička Vještica. No, gotovo jednako popularni su i ostali povijesni romani, kao na primjer, Kći Lotrščaka, Kneginja iz Petrinjeske ulice.
Napisala je i drame Kalista i Doroteja, Filip Košenski i Evica Gupčeva, kao i vrlo uspješne romane Plameni inkviztori, Republikanci, Vitez slavonske ravni, Roblje.
Mnogi kažu kako je njeno stvaralaštvo nastalo u krivom razdoblju u kojem je stalno nailazila na otpor, ali Zagorku je možda baš to razdoblje i definiralo kao književnicu i mnoga njena djela možda se ne bi ostvarila da je djelovala u nekom drugom vremenu. Ovako je Marija Jurić Zagorka ispisala povijest i ostat će upamćena kao revolucionarka i možda kao najveća književnica koju je Hrvatska ikada imala.
