Polazak u školu velika je promjena za mališane, ali i za mame i tate. Dio roditelja na sve načine traže odgodu jer smatraju da se njihovo dijete treba još igrati ili još nije spremno. Drugi dio roditelja strepi od rezultata testiranja prije upisa, a oni zadnji teško prihvaćaju rezultate koji govore da njihovo dijete nije spremno za polazak u školu.
U prošloj školskoj godini više od 4000 djece dobilo je odgodu polaska u prvi razred osnovne škole. Stručnjaci su podijeljeni oko uzroka ovog trenda – neki ga smatraju zabrinjavajućim, dok drugi vjeruju da nije povezan s lošijim rezultatima djece. Rast broja odgoda nije zabilježen u Gradu Zagrebu, ali je primijećen u Zagrebačkoj županiji, gdje je prije tri godine bilo 355 odgoda, a prošle školske godine 394.
Također, u posljednjih 10 godina porastao je broj djece koja trebaju logopeda. Procjenjuje se da između 30 i 40 posto djece predškolske dobi i oko 15 posto djece školske dobi u Hrvatskoj treba logopedsku pomoć, no broj logopeda nije dovoljan. U prosjeku se na prvu logopedsku procjenu čeka nekoliko mjeseci, a nakon toga još nekoliko mjeseci na uključivanje u terapiju. Računa se da je oko 2000 djece na listi čekanja za logopedsku terapiju samo u Gradu Zagrebu.
U Zagrebu nedostaje 50 logopeda
Zašto djeca nisu spremna za školu te koji su problemi s kojima se susreću logopedi razgovaramo s prof. logopedije Kristinom Majić, zamjenicom predsjednice Hrvatskog logopedskog društva te članicom Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o logopedskoj djelatnosti.
Koje su najčešće teškoće s kojima se susreću logopedi u Hrvatskoj?
Nekoliko je ključnih izazova. Prvi i vrlo važan problem je nedostatak zakonske regulative. Iako je trenutačno u tijeku donošenje Zakona o logopedskoj djelatnosti, koji će jasno definirati tko, na koji način i pod kojim uvjetima smije pružati logopedsku uslugu, do sada nije postojala pravna osnova koja bi regulirala ovu profesiju. Očekuje se da će donošenje Zakona unaprijediti kvalitetu usluga i pružiti zaštitu korisnicima, osobito ranjivim skupinama poput djece i starijih. Drugi izazov je nedostatak magistara logopedije na tržištu rada. Iako raste potražnja za logopedskim uslugama zbog sve većeg broja djece i odraslih kojima je potrebna terapija, broj dostupnih logopeda nije dovoljno velik da zadovolji te potrebe. To dovodi do lista čekanja te otežane dostupnosti usluga, posebno u manje urbanim ili ruralnim sredinama. Ova situacija može rezultirati i problemom malprakse, gdje zbog nedostatka magistara logopedije dolazi do pružanja usluga od strane neadekvatno kvalificiranih osoba.
Ima li dovoljno logopeda u Zagrebu? Odnosno školuje li se dovoljno logopeda?
U Gradu Zagrebu radi najveći broj svih logopeda u Hrvatskoj, ipak i dalje ih nedostaje oko 50. U Hrvatskoj se prijediplomski i diplomski studij logopedije u trajanju od pet godina može studirati na Odsjeku za logopediju, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s kvotom od 50 studenata, Fakultetu logopedije Sveučilišta u Rijeci s kvotom od 30 i od ove jeseni Studij logopedije u sklopu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilišta u Osijeku s kvotom od 40 studenata.
Zbog ovoga smo među vodećim državama svijeta: ‘Nakon smrti mozga, svatko ima pravo’
Do druge godine dijete bi trebalo početi spajati dvije riječi
Koji su najčešći govorno-jezični poremećaji s kojima se susrećete u svojoj praksi?
Poremećaji variraju ovisno o kronološkoj dobi i radnom mjestu magistra logopedije. Najčešći su govorni (artikulacijski) poremećaji, zatim razvojni jezični poremećaji. U školskoj dobi su najizraženije teškoće čitanja i pisanja (disleksija i disgrafija). Sve veći je i broj odraslih osoba koje imaju potrebu za logopedskom terapijom, posebno oni koji su pretrpjeli moždane udare, traume glave ili pate od neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti i demencije.
Koje su vaše preporuke za roditelje koji sumnjaju da njihovo dijete ima govorno-jezične teškoće? Kada se treba obratiti logopedu?
Ako roditelji primijete kašnjenja ili poteškoće već u ranoj razvojnoj fazi, ne bi trebali čekati već se čim prije trebaju obrati logopedu koji će obaviti logopedsku procjenu. U ranom razvojnom periodu najviše pozornosti obratiti treba na razvoj socijalne interakcije i komunikacije. Ako dijete ne uspostavlja kontakt očima, nema vještine združene pažnje, ne pokazuje interes za interakciju s roditeljima, ne koristi geste poput pokazivanja ili mahanja, to mogu biti rani znakovi komunikacijskih teškoća ili poremećaja, uključujući one iz spektra autizma.
Nedostatak interesa za socijalnu interakciju, izostanak imitiranja, slaba emocionalna reakcija mogu također ukazivati i na druge probleme. Sljedeći važan aspekt je pojava prvih riječi poput, odnosno kasne li iste (najčešće su mama, tata, baba i sl.). Do druge godine dijete bi trebalo početi spajati dvije riječi u jednostavne rečenice poput “hoću vodu” ili “idemo van”. Kašnjenje u ovoj fazi može ukazivati na teškoće s jezičnim razvojem koje onda imaju negativan utjecaj na razvoj predčitalačkih vještina, a samim time i spremnosti za polazak u školu.
Zbog digitalnih uređaja manja je interakcija s roditeljima i vršnjacima
Koliko su mobiteli i ostali digitalni uređaji odmogli djeci u razvoju?
Prekomjerno korištenje mobitela i digitalnih uređaja može negativno utjecati na razvoj djece, posebno na razvoj jezika, govora i motoričkih vještina. Zbog korištenja digitalnih uređaja djeca imaju manje interakcija s roditeljima i vršnjacima, što je ključan dio razvoja socijalnih, jezičnih i govornih vještina. Također, pasivna konzumacija sadržaja ne potiče razvoj aktivnog govora i mašte. Preporučuje se ograničiti vrijeme pred ekranom i poticati više interaktivnih igara i verbalne komunikacije.
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Američke akademije za pedijatriju (AAP), djeca mlađa od 18 mjeseci trebaju izbjegavati ekrane, djeci od 2 do 5 godina treba ograničiti vrijeme korištenja mobitela i drugih digitalnih uređaja do najviše jedan sat dnevno pri čemu sadržaji koje gledaju trebaju biti visokokvalitetni i edukativni, a roditelji trebaju biti uključeni u gledanje i pri tome objašnjavati djetetu što gleda. Starija djeca, uz kontrolu sadržaja kojeg gledaju trebaju uravnoteženo koristiti „ekrane“ kako bi se izbjegle smetnje u spavanju, fizičkoj aktivnosti i drugim razvojnim potrebama.
Koje su vaše preporuke za prevenciju govorno-jezičnih poremećaja? Naime, ove godine čak četiri tisuće djece dobilo odgodu upisa u prvi razred, dobar dio njih je zbog problema u govoru.
Za prevenciju govorno-jezičnih poremećaja važno je poticati rani govor kroz svakodnevnu interakciju i različite oblike igre s djetetom, a uz to treba puno razgovarati, aktivno čitati, ograničiti vrijeme pred ekranom. U slučaju kašnjenja pojave prve riječi ili rečenice ili zamijećenih odstupanja u komunikacijskom razvoju potrebno je što prije javiti se logopedu na procjenu, savjetovanje i terapiju kako bi se spriječila pojava jezično-govornih teškoća u kasnijem razvoju.
Borba za parkirno mjesto u kvartu: Zagrepčanima parkiranje postaje nemoguća misija
Promoviranje, zaštita i razvoj logopedske struke
Koje su glavne aktivnosti i projekti kojima se trenutno bavi Hrvatsko logopedsko društvo, koje 16. listopada slavi svoj dan osnutka?
Hrvatsko logopedsko društvo ima za cilj okupljanje magistara logopedije koji se bave stručnim i znanstvenim radom s osobama koje imaju poremećaje govorno-jezično-glasovne komunikacije, oštećenja sluha i poremećaja hranjenja i gutanja. Glavna misija HLD-a je unapređenje stručnog i znanstvenog rada svojih članova te promoviranje, zaštita i razvoj logopedske struke u cjelini. Također surađujemo s međunarodnim organizacijama i udruženjima logopeda radi promicanja i unaprjeđenja struke, osiguravajući da logopedija u Hrvatskoj prati suvremene svjetske standarde. O nizu aktivnosti možete više saznati na www.hld.hr
U ostvarivanju svojih ciljeva, HLD ima puno projekata i organizira niz aktivnosti. Redovite godišnje aktivnosti uključuju simpozije, predavanja i promocije. Posebno se ističe obilježavanje Europskog dana logopedije 6. ožujka, s temom koju određuje ESLA (Europska udruga logopeda). U lipnju se provode aktivnosti povodom podizanja svijesti o afaziji, dok se u listopadu obilježavaju Dani logopedije s naglaskom na teme poput posebnih jezičnih teškoća, disleksije, potpomognute komunikacije i netečnosti govora.
Kongres hrvatskih logopeda, koji se održava svake četiri godine s međunarodnim sudjelovanjem, sljedeći je 2025. godine, a pripreme su već u tijeku, a radi se o značajnom događaju za razmjenu znanja i iskustava na nacionalnoj i međunarodnoj razini. HLD u suradnji s Odsjekom za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Fakultetom za logopediju Sveučilišta u Rijeci izdaje znanstveni časopis Logopedija, koji izlazi dva puta godišnje.
