Čovjek nije stroj. Čovjek griješi, čovjek promišlja, ćovjek ima svoj mentalni “potpis”. S druge strane, lišen emocija, strahova i ostalih ljudskih stranputica, razvija se umjetna inteligencija (AI), ljudskih ruku djelo, sve u svrhu olakšica za nas ljude, kako ne bi gubili vrijeme na dosadne i naporne zadatke. Tako je AI polako preuzeo ulogu mentora studentima na fakultetu, šalabahter tijekom razgovora za posao i manje više sve ostalo što vam padne napamet.
No, dva su se zagrebačka autora upitala ima li smisla, odnosno jeli pametno prepustiti dio pisanja i stvaranja publicističkog djela s elementima beletristrike. Odgovor je, kako se vidi između korica predivno obojane knjige “Žuti titl III”, potvrdan. AI je maštovita beštija koja polako ali sigurno razvija svijest po uzoru na nas ljude koji smo ju i stvorili.
Žuti titl, serijal knjiga koji se prvi put pojavio prije točno 20 godina u autorstvu Velimira Grgića i Marka Mihalineca, pozabavio se kultnim filmovima i njihovom pop-kulturnom značaju za generaciju koja je odrasla upravo na starim, žutim tiskanim slovima koja su se pojavljivala ispod filmova koje smo posuđivali u videotekama. Nakon dva nastavka, došlo je vrijeme i za treći, samo što ova u sebi sadrži vrlo malo istine. Žuti titl III predstavlja najbolje nikad snimljene filmove, kreacije iz umova oba autora koji su potražili inspiraciju u umjetnoj inteligenciji.
Mašta može svašta
Djelo u izdanju Rockmarka je otiskano u punoj boji i sadrži po 25 izmišljenih filmova po izboru svakog od autora. Tako je ovo ludo filmsko putovanje popločano suradnjama Tinta Brassa i Gorana Bogdana, a tu je i film o bijegu iz Remetinca s Goranom Navojecom i Javierom Bardemom u glavnim ulogama. Nakon listanja ove paralelne stvarnosti, porazgovarali smo upravo s Velimirom Grgićem, koji nam je otkrio detalje ove jedinstvene kolaboracije stroja i čovjeka kakva još nije viđena u svijetu.
Na početku razgovora Velimir nas upozorava kako su tekstovi ljudskih ruku djelo, AI je odradio vizualni dio. Naime uz svaki film ide i vizualni identitet koji je upravo stvoren uz pomoć alata umjetne inteligencije. “Marko je radio cijeli AI dio, dakle sve vizuale knjige, kao dizajner koji je od prvih dana u toj priči; bio je i beta-tester tvrtke OpenAI za generator teksta u slike Dall-E u beta inačici, a pokrenuo je i projekt AI benda EjAjkule… Koristio je Stable Diffusion, Firefly, Playground, Civitai i mnoge druge alate”, priča nam jedan od autora.
Kako je AI imao prste u ovoj priči, barem kada je vizualni identitet u pitanju, pitali smo Velimira je li ga strah za vlastiti posao? On kao pisac je možda miran, ali da samo vidite kakve plakate se nalaze u knjizi… “AI je samo pomoć u radu, kao i bilo koja pomoć u kreativi do sada, od izuma prve olovke do prvog softvera za dizajn”, smatra Grgić. Za njega je AI očito prilika, a ne opasnost.
View this post on Instagram
Ideja je došla davno, prije 20 godina
U nastavku smo propitali i motive za nastankom ove knjige. Grgić nas je podsjetio da je začetak ideje došao prije 20 godina, na stranicama prvog Žutog titla. “U prvom “Žutom titlu” iz 2004. postoji lista „6 filmova koje bismo voljeli pogledati pa makar ih i sami morali snimiti“.
Povodom slavlja 20. rođendana Žutog titla, tu smo ideju proširili na cijelu knjigu, dokazujući da ideja za sjajne filmove ima i više nego što je potrebno, samo kako nema milijuna eura da se ideje snime, realizirat će se na papiru uz pomoć AI-ja. Nekoliko je ideja iz knjige staro, u smislu da smo ih već prijavljivali na natječaje, razvijali kao treatmente scenarija… možda pet, šest. Ostalih 45 smo smislili za knjigu”, rekao je.
Za kraj, malo apokalipse. Kako se AI pokazuje iznimno moćnim oruđem za kreacije, postoji li opasnost da će nas cijela ideja “pojesti” do te mjere da ljudskog potpisa s početka teksta više neće ni biti? “Hollywood kakav je postojao prije samo pet do deset godina ionako više ne postoji. Mi smo na to upozoravali od 2004″, kaže.
Pronašli smo najskuplju knjigu na Interliberu: Od cifre će vas zaboljeti glava, košta kao automobil
Čovjek je i dalje kralj stvaralaštva
“Većina generičkih filmskih hitova ionako izgleda kao da ih je napisao i snimio robot pa ne mislim da će se dogoditi neka velika promjena ako robot uistinu i preuzme sve u tom procesu. Srećom, postoji more autorskih sadržaja koji su ionako uvijek bili zanimljiviji od holivudske konfekcije” , zaključio je.
Moramo se složiti. Još tamo od sredine dvijetisućitih kada je South Park proračanski predvidio budućnost u epizodi “Awesome-O” gdje Cartman biva otet prerušen u robota od strane filmskih producenata u Los Angelesu. Naime, njihova ideja je bila da taj napredni robot pomogne scenaristima u stvaranju filmova. Tko bi rekao da će u 2024. godini to postati stvarnost.
