Biti poštar nije samo hodanje od vrata do vrata, to je i poznavanje kvarta, ulica, pa i susjeda kojima nosi poštu i pošiljke. Ljudi se često naviknu na “svog” poštara i znaju kada dolazi i da će im njihova pošiljka doći direktno u ruke.
Popriča se sa susjedima, popije koja kavica, zaobiđe dvorište u kojem na njega skače pas, sve je to slika poštara koju većina Zagrepčana ima u glavi.
No, danas je situacija potpuno drugačija. Naime, zbog nedostatka radnika koji bi raznosili poštu, Hrvatska pošta morala je potražiti poštare među stranim radnicima. Hrvatska pošta nije jedina koja je u potrazi za radnom snagom, no kako je manjak raspoložive radne snage u Hrvatskoj, traže se dozvole za rad stranim radnicima.
Dozvole za boravak
Tako je Ministarstvo unutarnjih poslova u prošloj godini izdalo 172.499 dozvola za boravak i rad, od čega je za novo zapošljavanje izdalo 112.981 dozvolu. Najviše ih je zaposleno u graditeljstvu 68.912, turizam i ugostiteljstvo 45.868, industrija 24.034, promet i veze 11.497 i trgovina 5.126.
Što se tiče porijekla stranih radnika u Hrvatskoj, 2023. godine najviše ih je došlo iz BiH, njih 38.236, a na drugom je mjestu Srbija, iz koje je zaposleno 24.028 ljudi.
Nepal je tek na trećem mjestu s 23.493 radnika, zatim slijedi Indija s 15.627, Sjeverna Makedonija s 13.412, slijede Filipini s 10.999. Posljednja četiri mjesta drže Kosovo s 9.922 radnika, Bangladeš s 8.749, Turska s 5.067 te Albanija s 4.244 radnika.
Braća u Pošti
Od gotovo devet tisuća radnika Hrvatske pošte, njih 97 su strani državljani koji su stigli iz Indije, Filipina, Nepala, Bangladeša, Pakistana i Čilea te dijelom iz Europe, primarno iz susjednih zemalja poput Srbije, Makedonije te Bosne i Hercegovine, kažu u Hrvatskoj pošti.
M. Hasan u Zagreb je došao čak iz Bangladeša jer je, kako kaže, o Hrvatskoj čuo sve najbolje od brata koji u Hrvatskoj radi već četiri godine. “U Bangladešu sam radio kao dostavljač hrane tako da mi zanimanje poštara nije bilo čudno i novo. Moj brat mi je osim dolaska u Hrvatsku preporučio i da se zaposlim u Hrvatskoj pošti u kojoj on također radi. On radi na drugoj lokaciji u Zagrebu”, kaže M Hasan.
Pošiljke diljem Hrvatske svakodnevno dostavlja oko 2000 poštara što je dovoljan broj kako bi sve pošiljke bile uručene u propisanim rokovima. Na lokalnoj razini povremeno može doći do fluktuacije radnika, ali na takve situacije odmah reagiramo kroz angažiranje privremenih zamjena te naposljetku i zapošljavanje novih radnika, kažu u Hrvatskoj pošti.
Ljudi mu pomažu
“Uživam u poslu, ali nekad imam izazova s hrvatskim jezikom i sporazumijevanjem s korisnicima koji mi se obraćaju na hrvatskom. Kad me ljudi vide uglavnom me bodre i kažu mi: “Pa ti radiš u Pošti, bravo!”. U početku mi je bilo vrlo zbunjujuće, ali sada je već puno lakše i uhodao sam se u posao kojeg radim već tri mjeseca.
Ljudi mi uglavnom sami prilaze i nude pomoć ako primijete da tražim prezime ili adresu. Samo jednom mi je jedan korisnik prigovorio da još nije dobio novce koje očekuje, ali osim toga nisam imao nikakvih loših iskustava”, kaže poštar M Hasan.
U prva dva mjeseca ove godine u MUP-u je izdano 32.725 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u graditeljstvu te turizmu i ugostiteljstvu. Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 22.973 dozvola, 8.439 za produljenje dozvola, te 1.313 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (1.193).
Tvrde da su strani radnici ljubazniji: ‘Tipična Zagrepčanka se boji da će joj osmijeh naplatiti’
Planira dovesti obitelj
Najveći broj dozvola za boravak i rad do 29. veljače izdan je državljanima Nepala njih 7.038, Bosne i Hercegovine – 6.039, zatim slijedi Indija, Srbija, Filipini, Bangladeš, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Turska i Uzbekistan.
U Hrvatskoj pošti svi kandidati prolaze isti selekcijski proces neovisno o tome jesu li iz Hrvatske ili neke druge zemlje. Pritom je kod kandidata iz stranih zemalja nužno i poznavanje engleskog jezika. Ako prođu selekcijski postupak i zadovolje uvjete, svim stranim radnicima omogućeno je učenje hrvatskog jezika kroz tečaj koji im je dostupan putem internih komunikacijskih kanala Hrvatske pošte.
Radnici koji nisu državljani Republike Hrvatske mogu se zaposliti putem agencija za zapošljavanje ili se mogu samostalno prijaviti na objavljene oglase s otvorenim radnim mjestima.
“Ovdje živim sam, jedino mi je još brat u Zagrebu, a obitelj je ostala u Bangladešu. Ponekad sam zbog toga usamljen jer mi je obitelj daleko, ali planiram ih dovesti u Zagreb kroz godinu-dvije. Zagreb je jako lijep grad. Vikendom volim istraživati nova mjesta po gradu, isprobavati novu hranu i družiti se s novim ljudima. Hrvatska je lijepa zemlja i zato sam odlučio doći ovdje”, kaže M Hasan.
