Prometne gužve u Zagrebu već su odavno goruća tema među stanovnicima, a građani nerijetko i sami predlažu određena prometna rješenja. Dio njih iznio je zadovoljstvo trenutačnom situacijom na zagrebačkom rotoru.
”Novi rotor je definitivno ubrzao promet i smanjio gužve. Ono što mogu prigovoriti rotoru su trake za uključivanje/isključivanje koje su prekratke čak i opasne na nekoliko mjesta – skretanje na Kajzericu i uključivanje iz Savskog gaja iako je to zapravo poslije rotora, ali je redizajnirano radovima na rotoru”, iznijeli su građani mišljenje.
Dio njih mišljenja je kako treba realizirati projekt Jarunskog mosta. ”Zašto se više ne napravi most Jarun (Vrbani) – Blato? Zar elita s Jaruna ne bi željela raširiti svoj visoki standard na Blato koji isto tako ima veliki potencijal? A ne da se mora ići preko Savskog mosta okolo naokolo”, upitali su Zagrepčani.
‘Morat će pričekati još neko vrijeme’
Građani su se upustili u opširnu raspravi u diskutirali o ovoj problematici. ”Trenutno se obnavljaju svi ostali mostovi koji su u katastrofalnom stanju, nakon toga na red dolazi Jarunski most. Jarunski most je izvisio kada su odlučili raditi rotor prije njega, pa će sada morati pričekati još neko vrijeme”, pisali su.
”Zato jer koridor koji je planiran za prometnicu (na koju bi se nastavio most) sada krasi X osmerokatnica”, glasio je jedan od komentara.
”Netočno. Koridor za tu ulicu i most je skoro potpuno prazan (osim nekolicine obiteljskih kuća). Zgrade su građene uz ulicu prema planovima koji postoje već nekoliko desetljeća i nema nikakve prepreke za izgradnju ulice/mosta, osim pobune onih koji su kupili stanove u tim zgradama znajući da je tamo planirana ulica”, pojasnili su Zagrepčani.
‘Sve dobro napravljeno je prije 1990. godine’
Postoji hrpa prometnica koje je odavno trebalo napraviti – smatraju Zagrepčani. ”Da stvar bude još gora, sve su te prometnice katastarski isplanirane još u Jugoslaviji. Zanima me je li u zadnjih 35 godina za ijednu ključnu gradsku prometnicu osigurana u katastru slobodna zona? Da je Zagreb simulacija u Sim Cityju” pisali su.
”Produžetak Branimirove se krenuo raditi nedavno, doduše tek prva od tri faze. Prva ne znači ništa, dok bi druga faza masovno trebala rasteretiti centar Sesveta. Ne znam je li ovo bilo u planu za vrijeme Juge. Znam da su se jako dugo natezali s vlasnicima zemljišta na tom potezu da bi uopće mogli krenuti graditi stvar. Navodno za drugu i treću fazu još nisu riješeni svi imovinsko-pravni odnosi”, glasio je jedan od komentara.
”Sve dobro u Zagrebi napravljeno je prije 1990. godine. Poslije toga samo stihija, megalomanija, neukus, špekulacija, pogodovanje krupnome kapitalu. Recimo, Arena Zagreb nema smisla. Napravljena je samo radi SP u rukometu. Poslije toga, samo donosi trošak i dobra je jedino za velika događanja. Univerzijada je Zagrebu donijela puno toga dobroga. I još danas se koristi tada izgrađena infrastruktura na opće dobro svih nas. Da uzmem ogradu. Ne zanima me nešto baš previše politika, nemam za nju osjećaj, ali gledam kao laik i vidim da je prije bilo bolje. Demokracija nije ništa dobro donijela”, stav je nekih Zagrepčana.
Tema na sjednici Gradske skupštine
Jarunskim mostom bavili su se i zastupnici Gradske skupštine Grada Zagreba u svibnju prošle godine, a više o planovima tada je iznio zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet. ”Natječaj za most započet je 2006. godine, a završen 2007. Mi preuzimamo Upravu 2021., što znači da je prošlo gotovo 15 godina od natječaja do našeg preuzimanja Uprave. Mislim da je ironično da nas prozivate za nepostupanje, a imali ste 15 godina. Postoje tri projekta – most i dvije pristupne ceste, južna i sjeverna. Ishođene su dozvole, a sada dolazimo do važnog pitanja je li to taj projekt, je li to taj poprečni profil.
Mi slušamo predstavnike gradskih četvrti i Zavod za prostorno uređenje grada Zagreba i želimo reanalizirati i trasu i poprečni profil jer on prolazi jako blizu jarunskog jezera, gotovo da ga tangira sa zapadne strane. On je u poprečnom profilu širok gotovo 40 metara, ima tri trake u svakom smjeru i tramvaj u sredini.
Mi želimo kao odgovorna uprava promisliti još jednom i trasu i poprečni profil i naručili smo prometnu studiju koja će to istražiti. Tek će ta studija pokazati tko je korisnik mosta, tko prolazi iz kojeg dijela grada… Ne želimo donositi paušalno odluke teške 300 milijuna kuna. To nije mali novac. Nije da se o mostu Jarun ne razmišlja, nego se razmišlja odgovorno”, rekao je Korlaet.
