Ove godine često se moglo čuti kako Zagrepčani prozivaju gradske vlasti jer se ne kose travnate površine, a mnogi komentari bili su i podrugljivi.
Jedan pokušaj racionalizacije bio je taj što se tako štite populacije kukaca oprašivača, no brojni građani istaknuli su da se zbog slabijeg košenja ove sezone u gradu nakotilo više štetočina poput komaraca i krpelja.
Javnosti je dobro poznato kad građani nisu zadovoljni poslom koji obavlja Grad, no situacija je čudnija kad Grad proziva građane za iste propuste. Naime, jedan pravni slučaj iz prošle godine doista graniči s bizarnim.
Bizaran slučaj
Naime u studenom prošle godine Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje podnio je obavezni prekršajni nalog protiv Zagrepčanina A. H. iz Resnika jer nije pokosio travu na svom zemljištu.
A. H. je naime vlasnik poljoprivrednog zemljišta od 1676 metara kvadratnih koje tad nije bilo u poljoprivrednoj upotrebi te nije bilo pokošeno. Na sreću za ovog Zagrepčanina sutkinja Ljiljana Lovrek Grojzdek iz Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu oslobodila ga je krivnje jer prema njenom stavu uopće nije počinio prekršaj.
Prema važećim odredbama vlasnici i posjednici dužni su poljoprivredno zemljište agrotehnički obrađivati u slučajevima kad bi propuštanjem poduzimanja propisanih agrotehničkih mjera nastala šteta, onemogućena ili smanjena poljoprivredna proizvodnja.
Ravnateljica zagrebačke škole ne može doći k sebi nakon šokantnog otkrića: ‘Ne smijem ni pomisliti’
Nisu naveli točan datum
Propisano je i da se sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem provodi preoravanjem, prekopavanjem, košnjom i/ili čupanjem korova, a posebno suzbijanjem ambrozije priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka.
U optužbi Gradskog ureda, prema obrazloženju sutkinje Lovrek Grojzdek, “tužitelj nije konkretizirao protupravno ponašanje okrivljenika koje bi bilo u suprotnosti s citiranim odredbama predmetne Odluke”, jer se u činjeničnom opisu navodi samo da vlasnik nije pokosio poljoprivrednu površinu.
K tome, tužitelj nije naveo vrijeme počinjenja prekršaja, što je nužno jer od toga dana teče zastarni rok prekršajnog progona, tako da sutkinja nije ni mogla nastaviti pravni postupak.
