Ako ste se 2018. godine zatekli ispred famoznog Meštrovićevog paviljona, popularne “džamije” na Trgu žrtava fašizma, sigurno ste vidjeli dinamične prizore građana koji su prosvjedovali protiv sječe magnolija.
Magnolije s Trga žrtava fašizma presađene su u rasadnik Čret: biraju novu lokaciju za sadnju?
Uz prosvjede, građani su kao odgovor na odluku tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića o uklanjanju organizirali i udruženje “Vratite magnoliju”.
Međutim, uklanjanje ovog drveća, konkretno, kako je navela građanska inicijativa, 22 stabla i 24 grma, postepeno se ipak dogodilo i pet godina kasnije livade oko Džamije zjape prazne, sa svega jednim drvetom preko puta središnjice HDZ-a.
Drveća možda nisu ostala, ali prostor oko paviljona koji je ujedno i sjedište Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) i dalje je pun prolaznika te je lokacija čuvena kao okupljalište ljudi iz brojnih krajeva grada, ali i turista. Redovno, ustrajno, iz dana u dan, neki se odmaraju na kamenim klupama kod fontane ili na stepenicama samog paviljona.
Sjećanja nitko ne može oduzeti
Uz toliku fluktuaciju ljudi i u 2023. godini, brojni prolaznici koje smo zatekli u prolazu ili sjedenju ispred HDLU-a ni ne pamte događaje iz 2018. godine. Drugi međutim, tu godinu ne mogu zaboraviti.
Obnova zelenih pluća Zagreba: Posadit će se dvostruko više stabala nego što ih je stradalo u oluji
Tako nam je jedna od susjeda, pri šetnji svog psa, otkrila svoju emotivnu vezu s magnolijama, vezu koja se za našu 60-godišnju sugovornicu razvijala kroz 20 godina života u blizini Trga žrtava fašizma.
“To su bili prijatelji, na to sam gledala kao da mi ubijaju prijatelje. Pomoću njih smo znali kakvo je vrijeme, kako se mijenjaju godišnja doba. U betonu to ne primijetite dok vam nije vruće, ali po magnoliji smo znali točno kako se razvijaju ta godišnja doba i to je bilo nešto prekrasno”, rekla nam je sugovornica.
Dodala je da je sudjelovala i u prosvjedima.
“Bilo je to užasno stanje”, kratko nam je iznijela sjećanje na 2018. godinu koju ne pamti po dobrim događajima u susjedstvu.
Iako se danas magnolije više ne vide na golim livadama, uspomene su, uvjeravala nas je 60-godišnjakinja u društvu svojeg psa, neuništive.
“Meni koja sam ovdje svakodnevno, ona još je još uvijek ovdje, sjećam je se i ta sjećanja su vrlo jaka. To je bilo krasno drveće. Gledati u magnoliju, bilo je kao gledati nešto živo što živi na prekrasan način i ništa ne može zamijeniti to sjećanje”, ustvrdila je.
Prosvjedi za očuvanje magnolija, ali grmlja i drugog zelenila oko džamije su bili silni, no nisu svi dijelili toliko zagrijanost.
“O magnolijama nemam ekstremno mišljenje, razumjela sam i jednu i drugu stranu”, otkrila nam je jedna 34-godišnjakinja iz kvarta koja je sjedila na stepenicama HDLU-a.
Prisjećajući se svojih dojmova 2018. godine, navela je kako voli zelenilo, ali da kod Trga žrtava fašizma nije sve bilo bajno.
“Navikla sam se da nema magnolija, ali neki oblik uređenja bi bio zgodan jer se ovdje okupljaju ljudi. No, situacija ni prije nije bila idealna jer je sve bilo divlje. Mislim da bi dakle, trebalo biti nešto između onoga što je bilo i kako je sada. Trebalo bi biti klupa da bude zgodnije za sjediti”, navela nam je svoja nadanja budući da osim stepenica HDLU-a, s iznimkom fontana i nema mjesta za sjedenje.
Vlast želi poštivati proceduru
Očekivano, pitanje uređenja Trga žrtava fašizma i kritike bivšeg gradonačelnika Milana Bandića, automatski su uveli ovo pitanje u sferu politike.
Tomašević najavio da će povećati broj stabala u Zagrebu za 20 posto
Brojni su političari došli podržavati skupove građana koji su htjeli zadržati magnoliju, a među njima je bio i današnji prvi čovjek Zagreba, Tomislav Tomašević.
U trenutku pisanja ovog članka, iz Grada nam nisu odgovorili na upit o uređenju livade oko Doma HDLU-a, o tome kada će se ponovno zasaditi nova stabla, grmovi, hoće li se možda vratiti i same magnolije te kakav je općenito plan uređenja tog područja.
No, stupili smo u kontakt s Robertom Faberom, predsjednikom vijeća nadležne gradske četvrti Donji Grad, a koji je baš kao i Tomašević, na vlast došao kao kandidat platforme Možemo!.
Prisjetio se svojih dojmova o uklanjanju magnolija, ali i objasnio kako je Bandićev potez utjecao na sporost u popravljanju stvari.
“Čupanje magnolije na Trgu žrtava fašizma je simbol nasilnog zaobilaženja procedura i redukcionističkog pristupa tadašnjeg preuređenja te lokacije, kao i upravljanja gradom općenito. Upravo zbog toga hortikulturnom uređenju okoliša Meštrovićevog paviljona pristupamo posebno pažljivo kako bi se izbjegla svaka sumnja u ispravnost i transparentnost procedura i u konačnici došlo do najboljeg rješenja s aspekta struke i građana”, naveo je Faber.
Napomenuo je i kako je ne samo Meštrovićev paviljon, uz odgovarajuću parcelu zaštićeno kulturno dobro. K tome je i dio zaštićene povijesne urbane cjeline grada Zagreba, te Faber ističe kako gradska četvrt kojoj je predsjednik i gradska vlast to žele ispoštovati, ali je otkrio i da su neki potezi prema popravljanju Bandićeve intervencije u taj dio grada, već poduzeti.
“Najprije je zatraženo očitovanje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode o mogućnosti krajobraznog uređenja i obnove Trga žrtava fašizma. Zavod je u svom očitovanju kao prvi korak propisao izradu studijskog dokumenta kroz koji će se sagledati mogućnosti i uvjeti uređenja prostora. Vijeće Gradske četvrti Donji grad u plan komunalnih aktivnosti za 2023. godinu uvrstilo izradu konzervatorske studije i trenutno intenzivno radimo na pripremi za njezinu izradu i prikupljamo postojeću dokumentaciju i potrebne podloge. Tek po izradi konzervatorske studije može se krenuti u definiranje projektnog zadatka i izradu konkretnog projekta uređenja u kojem će se točno definirati koje stablašice i grmačice će se saditi, njihov broj i prostorni raspored”, pobrojao Faber dosadašnji rad i naveo da se sama cijena radova ne može utvrditi.
Također do završetka studije, poručio je Faber, ne može se nagađati hoće li Zagrepčani na Trgu žrtava fašizma ponovno gledati magnoliju, ili neko drugo drveće.
Novo uređenje: U skladu s baštinom, ali i klimatskim promjenama
Dok je uklanjanje magnolija sjećanje s kraja prošlog desetljeća, brojnim Zagrepčanima je puno svježije sjećanje na oluju koja je 19. srpnja, nažalost uzela živote dvojice Zagrepčana te je ostavila ogromnu materijalnu štetu diljem grada, što uključuje i čupanje ili oštećenje drveća u rasponu od 3500 do 4000 stabala.
Brojke koje slamaju srce: Objavljeno koliko je stabala uništeno u Zagrebu, podaci su strašni
Budući da je aktualna gradska vlast navela ozelenjavanje metropole kao jedan od svojih prioriteta, iz Grada su poručili kako će zasaditi duplo više stabala nego što ih je bilo oštećeno u oluji.
Stoga smo pitali naše sugovornike, brine li ih mogućnost da bi, da su magnolije ostale na Trgu žrtava fašizma možda došlo do letenja i tog drveća tijekom oluje.
Naša 34-godišnja sugovornica je navela kako je uvijek za sadnju drveća i ne misli da bi opasnosti od neke nove oluje trebale spriječiti pošumljavanje Zagreba.
“Pa bremenski ekstremi su rezultat toga što krčimo šume, uništavamo prirodu. Kada bi zadržali zelenu zonu u gradu, dugoročno bi sprječavali te ekstreme”, ustvrdila je.
Pazeći na psa dok je njuškao livadu, naša druga, 60-godišnja sugovornica s početka teksta, također ustvrđuje da je sjajno da se planira sadnja drveća kod Meštrovićevog paviljona, čak i ako nisu posrijedi magnolije.
“Ljudi se trebaju prilagoditi te kada meteorolozi najave crveni alarm, trebamo otići na sigurno. To bi bio suživot s prirodom. Ne možemo biti toliko osigurani da jedno drvo bude problem već se treba ponašati u skladu s preporukama meteorološke službe”, komentirala je zašto strah od novih oluja ne bi trebao spriječiti sadnju novog drveća.
Naposljetku i sam Faber je svjestan klimatskih promjena.
“Naš cilj je da novo uređenje u konačnici bude što više u skladu s kulturno povijesnim kontinuitetom lokacije, ali da istovremeno zadovoljava potrebe građana i buduću nužnu prilagodbu grada u kontekstu klimatskih promjena koje, kako već sada vidimo, karakteriziraju klimatski ekstremi. To zahtijeva suradnju velikog broja struka i aktera kako bi se sagledalo sve o čemu treba voditi računa tijekom tog procesa u kojem želimo doći do što kvalitetnijeg rješenja, bez obzira na niz nepoznanica koje donosi budućnost”, zaključio je Faber o planovima ozelenjavanja središnje lokacije na Trgu žrtava fašizma.
