Grad Dugo Selo je od relativno nepoznatog naselja na istoku Zagrebačke županije postao poželjan gradić za život. Zbog velike količine ulaganja u komunalnu infrastrukturu, vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, prometnice, šetnice i biciklističke staze, rekreacijske parkove i konstantno podižući kvalitetu života svojih građana, Dugo Selo ušlo je u skupinu najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave.
O kakvom razvoju se radi najbolje govori podatak da primjerice, od 128 gradova, njih čak 83 ili 64,8 posto prima novac iz državnog proračuna za fiskalno izravnanje, kako država naziva financijske transfere iz središnjeg proračuna općinama i gradovima, a koji bez njih ne bi mogli osigurati dostatna sredstva za minimalan standard javne usluge. Iznos državne pomoći ovisi o broju stanovnika i ostvarenim poreznim prihodima na njihovim područjima.
Međutim, Grad Dugo Selo, nekadašnje izletište na istoku Zagrebačke županije našlo se u prvoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave, u VIII. skupini, daleko iznad, primjerice, od njega puno bogatijih gradova, poput, Splita.
Daljnja ulaganja
“To je u neku ruku dobro”, kaže gradonačelnik Nenad Panian i dodaje da to znači da je Grad Dugo Selo uspjelo u svim onim parametrima koji se računaju. “No to je u jednu ruku i loše”, dodaje i objašnjava da to za njegovu gradsku upravu znači da više neće biti u vrhu po dodjeljivanju sredstava iz EU fondova.
“No i dalje nastavljamo raditi na razvoju našeg grada”, ističe Panian, zahvalivši se svim suradnicima i građanima na strpljenju i radu u proteklom razdoblju.
Razlog takvog iznadprosječnog razvoja krije se u činjenici da je u proteklih sedam godina Grad Dugo Selo uložilo desetke milijuna eura u “nevidljivu” i “vidljivu” infrastrukturu, kako bi građanima Dugog Sela diglo kvalitetu života i omogućilo razvoj generacijama u budućnosti.
Velike najave iz gradića nadomak Zagreba: ‘Bit ćemo Beverly Hills’
Vidljivo i nevidljivo
“Nevidljiva infrastruktura su kanalizacijska i vodovodna mreža. Kažemo nevidljiva, jer nalazi se pod zemljom pa građani na nju ne osvrću pozornost, odnosno brzo zaborave da se po tom pitanju razvoja grada mukotrpno i dugo radilo čim se zatrpaju radovi i na sve stavi asfalt”, kaže kroz smijeh gradonačelnik Dugog Sela, Nenad Panian.
Ono što je građanima vidljivo i na što uvijek ima reagiranja je komunalno uređenje grada. Od uređenja prometnica, produženja i širenja starih do izgradnje novih, uređenja parkova, sportskih i rekreacijskih igrališta i biciklističkih staza, a njih u Dugom Selu nimalo ne manjka.
Kako kaže gradonačelnik Panian, da bi se vidjelo koliko se ulaže treba se vratiti nekoliko godina u prošlost. “2017. godine konsolidirani, odnosno, realizirani proračun je bio 49 milijuna kuna, nešto više od 6.5 milijuna eura. Ove godine proračun je 28 milijuna eura. Do sad najveći. Dakle četiri puta je veći od onog iz 2017. godine”, kaže Panian. Dodaje i to da će skoro 40 posto proračuna, odnosno nekih 11,8 milijuna eura biti utrošeno na infrastrukturne projekte.
Niz gradilišta
A njih uistinu nije malo. U gradu i okolici je aktivno više gradilišta od kojih su neka na samom završetku radova – Birtov klanac, poslovna zona Črnovščak, kružni tok Rimski put, nogostupi u samo centru grada u ulici Josipa Zorića i u Zagrebačkoj te novi sportski sadržaj kod Srednje škole.
Također završavaju se radovi na nekolicini nogostupa koji vode prema dugoselskim naseljima Velika i Mala Ostrna i Leprovici. Naravno to nije sve, u tijeku su radovi na brojnim prometnicama u samom gradu ili se planiraju radovi na mnogima od njih kako bi većina ulica, tamo gdje je to fizički moguće, dobila kolnike, pješačke i biciklističke staze i javnu rasvjetu s kompletnim komunalnim instalacijama.
Naravno nije u nogostupima i biciklističkim stazama sve. Uređivat će se ili se već uređuju i javne zelene površine u cijelom gradu, od kojih je najvažnija Birtov klanac. Naime radi se o oko 700 metara dugoj zelenoj površini koja će postati pješačka i biciklistička poveznica između centra grada i šume Starjak.
Pumptrack poligon
“Šetnica će biti dugačka oko 700 metara, širine 3,2 metra te javnom rasvjetom uz prikladno hortikulturno uređenje, a stanari koji imaju svoje kuće moći će, ako to budu željeli, izgraditi izlaz prema šetnici”, kaže gradonačelnik.
Također u planu je uređenje društveno rekreacijske zone uz pump track. Dugo Selo može se pohvaliti najvećim do sad izgrađenim asfaltnim pumptrack poligonom u Hrvatskoj. Da je ova investicija bila “pun pogodak” svjedoče brojni građani Dugog Sela, a i okolice, koji su jedva dočekali završetak radova kako bi se mogli upustiti u zabavnu vožnju pumptrackom.
Dugo Selo je sedmi grad u Hrvatskoj u kojem su se odlučili na izgradnju asfaltnog pumptracka – poligona namijenjenog ne samo biciklistima, već i zaljubljenicima u role, skateboarde, romobile… Poligon površine čak 1.555 m2 izgrađen je na gradskoj parceli pokraj Srednje škole Dugo Selo i Sportske dvorane Dugo Selo te ima 879 m2 asfaltne površine, u koju je utrošeno oko 200 tona asfalta. A sad se planira i proširenje i dodatni sadržaj pored tog poligona.
Novi sadržaji
“Planira se izgradnja objekta vidikovca u sklopu cikloturističke staze, zatim i oblikovanje novih prostora vezanih za novoizgrađeni „pump track“, te dodavanje novih sadržaja poput nove infrastrukture, odmorišta, staza, parkirnih mjesta, prometnica u sklopu postojećeg parka, te pješačkih staza. Projektom će se povećati kvaliteta živote te turistička ponuda Grada”, dodaje Panian.
“Uskoro otvaramo i najveći dugoselski projekt revitalizacije brownfield lokacije, preuređenje starog Doma zdravlja u Kulturno informativni centar. Projektom je izvedena rekonstrukcija i prenamjena postojeće građevine, napuštene zgrade bivšeg Doma zdravlja u Dugom Selu u Kulturno informativni centar za posjetitelje kako bi se riješio kvalitativni i kvantitativni nedostatak javne kulturne infrastrukture. Projekt je vrijedan 1.907.451,38 eura za koji su dodijeljena bespovratna sredstva EU u iznosu od 85 posto tj. 1.620.900,21 eura”, objašnjava dugoselski gradonačelnik.
Dugo Selo prepoznalo trud pomoćnika u nastavi: Dobit će mjesečni neoporezivi dodatak na plaću
Poduzetničke zone, obrtništvo i stanovanje
A da su gospodarske i poslovne zone temelj su opstojnosti mnogih jedinica lokalne samouprave, znaju i ptice na grani. Neki lokalni čelnici su shvatili čemu služi poslovna zona znajući da demografske obnove nema bez otvaranja novih radnih mjesta, poboljšanja uvjeta za život i da ne može biti bez ljudi, bez mladih ljudi.
To je shvatila i Gradska uprava Grada Dugog Sela, pa su njihove poslovne zone saživjele i popunjene, neke su u izgradnji, a neke su još u papirima. Upita za poslovne kvadrate zemljišta toliko je da jedan od najbrže rastućih gradova zagrebačkog prstena užurbano gradi svoju novu poduzetničku zonu.
Tako je Črnovčak, gdje niče nova poslovna zona, i prije provedenog natječaja za izgradnju priključnih cesta postao meta kompanija za njihove nove poslovne hale i svih 100.000 kvadrata u vlasništvu Grada je rasprodano.
Uz željeznički kolodvor
“Lokacija za industrijsku, proizvodnu, zanatsku i skladišnu zonu je idealna. Neposredno uz željeznički kolodvor, na raskrižju dvaju međunarodnih željezničkih pravaca, Ljubljana-Zagreb-Vinkovci-Beograd i Ljubljana-Zagreb-Koprivnica-Budimpešta. Do autoceste A3, Bregana-Zagreb-Lipovac, svega su četiri kilometra. Danas je u Hrvatskoj, sa skromnim razvojem željeznice i još uvijek manjkom autocesta, teško pronaći takve pogodnosti”, naglašava gradonačelnik Panian.
No, Dugo Selo, kojemu je u interesu dovesti poduzetnike jer s njima dolaze i radnici, a s radnicima i obitelji i bolja demografska slika – nije pohlepno. U značajnom omjeru oslobađa ih komunalne naknade, doprinosa i vodne naknade.
“Komunalni doprinos za proizvodne hale raspona je od 20 posto uštede za prostore do 1000, a do čak 50 posto za kompanije na više od 5000 četvornih metara. Naravno, novi poduzetnici prvu godinu ne moraju platiti komunalnu naknadu”, govori Panian. Dodaje da je izgradnja prometnice u novoj zoni koštala gotovo 200.000 eura, ali ističe kako to nije trošak nego ulaganje.
Emotivna priča iz zagrebačkog susjedstva: ‘Drago im je da ih se netko sjetio i da nisu zaboravljeni’
Ekspanzija gradnje
“Gradnja je u ekspanziji pa je građevinska industrija zasad noseća u privatnom poduzetništvu. Još će neko vrijeme tako i ostati jer ima tu još puno posla, iako neću biti neskroman kažem li da smo u samo desetak godina preobrazili Dugo Selo”, kaže gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian.
Dok se gradi zona za velike kompanije, a paralelno s privlačenjem velikih investitora, Grad Dugo Selo bit će cijelo vrijeme na raspolaganju malim poduzetnicima kako bi poduzetnička misija i zaživjela.
“U Hrvatskoj poduzetničke zone i otvaranje velikih tvrtki često idu nauštrb obrtništva, osobito u manjim gradovima, ali mi se trenutno uspješno odupiremo tom trendu”, kaže gradonačelnik i dodaje da će Grad kako bi dodatno pomogao da se obrti održe, Grad će redovito prezentirati dostupne natječaje i pomagati obrtnicima prilikom prijave na EU-ove natječaje.
Neće biti sve skladišta i beton
Gradonačelnik Panian najavljuje i osposobljavanje gradske poljoprivredne zone. “Od Grada Dugog Sela želimo napraviti prostor kakve imaju Nizozemska, Italija i Turska u smislu visokotehnološke proizvodnje hrane. To ne znači GMO, već cjelogodišnju proizvodnju hrane koja je potrebna građanima Dugog Sela, ali i Županiji i Hrvatskoj.
Nećemo sve raspoloživo zemljište ponuditi proizvodnim kompanijama iako one donose novac, nego ćemo značajan dio ostaviti za poljoprivrednu zonu. Tu ćemo, pak, uz pomoć pametnih i stručnih ljudi razviti stakleničko-plasteničku proizvodnju hrane. Jasno, koristeći hidroponiku i sve dostupne tehnološke mogućnosti”, kaže Panian.
Kao što je rečeno, poslovi, tvrtke i obrti donose radnu snagu, mlade obitelji djecu, a to je u kombinaciji s čistim okolišem i zrakom te brojim ulaganjima u vrtiće, škole, rekreacijske i sportske centre te brojne druge pogodnosti za djecu, mlade i mlade obitelji, Dugo Selo učinilo privlačnim za doseljavanje.
“Grad smo s najvećim vitalnim indeksom u Hrvatskoj i to želimo ostati. Činimo sve kako bi privukli mlade u Dugo Selo, ali i to da tu i ostanu”, kaže Panian i dodaje da iz Dugog Sela do Zagreba niskopodnim vlakom se za 20 ak minuta dolazi u centar Zagreba.
“Pa iako su kvadrati sada bitno skuplji nego prije, velika ušteda na gorivu i više nego pokriva tu razliku”, kao je Nenad Panian.
