Domove za starije u Zagrebu moguće je platiti i putem socijalnog: Otkrivamo što se najduže čeka

Štićenici doma za starije, ilustracija (Foto: Goran Mehkek / CROPIX)

Treća životna dob donosi nove izazove, ali i potrebu za većom brigom i sigurnošću. U Zagrebu djeluje niz domova za starije koji nude ne samo zdravstvenu skrb, već i osjećaj zajedništva, topline i podrške, kako bi svaki dan bio ispunjen i bezbrižniji. Provjerili smo kapacitete domova za starije cijene i uvjete smještaja za domove koji su u vlasništvu Grada Zagreba.

Grad Zagreb u svojoj nadležnosti ima 11 domova kapaciteta za 4.027 osoba starije životne dobi, što čini 60% ukupno dostupnih smještajnih kapaciteta. Naime, trenutno na području Zagreba uslugu smještaja pruža 62 drugih pružatelja, među kojima i 23 privatnih domova za starije osobe, 22 drugih pravnih osoba i 17 obiteljskih domova. Ukupni smještajni kapacitet, uključujući sve pružatelje usluge, u Zagrebu je 6.717.

Unatoč znatnim povećanjima rashoda, od lipnja 2018. nisu podizane cijene usluge smještaja u domovima za starije u nadležnosti Grada Zagreba. Imajući u vidu kako su starije osobe u najvećem riziku od siromaštva i nadalje ćemo koristiti sve raspoložive mogućnosti u nastojanju da ne dođe do povećanja cijene usluge, iako su one za korisnike značajno niže od ekonomske cijene. Pritom napominjemo kako je za obavljanje djelatnosti gradskih domova za starije osobe u Proračunu Grada Zagreba za 2025. osigurano gotovo 31 milijun €“, pojašnjavaju u Gradu.

Dom za starije (Foto: Željko Puhovski / CROPIX)

Cijene se kreću od 234 do 995 eura

Raspon cijena u domovima koji su u nadležnosti Grada Zagreba se kreće od 234 do 995 eura. Pri tome, cijene se razlikuju s obzirom na to koji je stupanj usluge i je li riječ o smještaju u jednokrevetnoj, dvokrevetnoj ili trokrevenoj sobi, pojašnjavaju u Gradu. Najniža cijena od 234 eura se odnosi na samostalne korisnike u trokrevetnoj sobi, a najviša od 995 eura za korisnika oboljelog od demencije smještenog u jednokrevetnoj sobi.

„Što se liste čekanja tiče, neki građani u trenutku podnošenja zahtjeva za smještaj nisu odmah u potrebi već ga podnose za slučaj da im u budućnosti zatreba. Pored toga, ista osoba zna istovremeno podnijeti zahtjev i u više domova te se nalazi na listi svakog od njih. Tako se broj zainteresiranih osoba za smještaj u gradskim domovima već duži niz godina kreće oko 10.000 dok je oko 2.500 osoba stvarno zainteresirano.

Samo vrijeme čekanja na smještaj nije moguće izričito definirati jer ovisi o više faktora: stupnju usluge, vrsti sobe i dr. No, najduže se čeka na smještaj u jednokrevetnu sobu na stambenom dijelu zbog malog broja takvih soba, velikog interesa i same dužine boravka dugo funkcionalno samostalnih korisnika. Veći dio korisnika i njihovih obitelji uslugu plaća samostalno, no važno je istaknuti kako se smještaj može realizirati i rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi“, pojašnjavaju u Gradu.

Zavod za zdravstveno upozorava sve Hrvate: Dobit ćete ovu poruku, to je prevara

Novi domovi u Sesvetama, Prečkom, Španskom i Dubravi

Domovi pružaju znatno više od osnovne njege: stalni smještaj uključuje svakodnevne aktivnosti poput stanovanja, prehrane, održavanja osobne higijene, zdravstvene skrbi, njege, radnih aktivnosti te organiziranog slobodnog vremena. Na Redditu korisnici pišu kako se za domove u vlasništvu gradova čeka “i po nekoliko godina”, dok su privatne opcije uglavnom dostupnije, ali znatno skuplje.


„Grad Zagreb radi na uspostavi novog informacijskog sustava koji će pojednostaviti i ubrzati poslovne procese u domovima u više segmenata. Značajan je to iskorak u digitalizaciji, olakšavanju rada djelatnika, prijave korisnika ali i transparentnosti uopće. Posebice će pojednostaviti i modernizirati postupak podnošenja zahtjeva za smještaj te omogućiti veću razinu transparentnosti lista čekanja. U tijeku je izrada projektnog zadatka, a novi sustav bi trebao biti implementiran tijekom 2026“, pojašnjavaju u Gradu Zagrebu.

Što se tiče povećanja kapaciteta domova u nadležnosti Grada Zagreba, poduzimaju se brojne aktivnosti usmjerene na njihov razvoj u cijelom gradu. Tako je u planu gradnja objekta doma za starije osobe u Dubravi, zatim u Sesvetama, Španskom te Prečkom.

 

Umirovljenici (Foto: Damir Krajac/CROPIX)

Pomoć starijima i izvan domova

„Kontinuirano ulažemo i u poboljšanje uvjeta u postojećim domovima za starije osobe. Konkretno, od iduće godine započet će se cjelovita obnova zgrada oštećenih potresom i to: objekt Doma za starije osobe Centar u Crnatkovoj 14, Doma za starije osobe Medveščak u Martićevoj 7 te Podružnica Doma za starije osobe Trešnjevka u Drenovačkoj 30. Ulažu se sredstva i u energetsku obnovu domova za starije osobe te se Grad Zagreb javio na više javnih poziva za sufinanciranje. Za Dom za starije osobe Trešnjevka, Sveta Ana i Ksaver osigurano je sufinanciranje iz NPOO-a. Dom za starije osobe Trnje i Maksimir u fazi su prikupljanja potrebne dokumentacije za izradu projektnih zadataka za energetsku obnovu“, kažu naši sugovornici.

Starijim se sugrađanima pruža i podrška u vidu izvaninistitucijskih usluga. Tako je najzastupljenija je usluga pomoći u kući koju, u okviru 11 gradskih domova, prima 2.500 starijih sugrađana, a obuhvaća svakodnevnu dostavu jednog gotovog obroka i/ili uslugu gerontodomaćice. Važno je reći da izvaninstitucijsku uslugu boravka pružaju tri doma: Medveščak, Sveta Ana i Sveti Josip, i to za 65 korisnika. Ovom uslugom se omogućava cjelodnevna skrb i briga za osobe starije životne dobi, posebice one koje su funkcionalno ovisne uslijed različitih oboljenja, kao što su Alzheimerova i druge demencije, oštećenja uslijed moždanog udara….

„Grad Zagreb osigurava i dodatne izvaninstitucijske usluge, odnosno socijalne usluge u širem smislu, za gotovo 4 500 osoba starije životne dobi u okviru Programa podrške u lokalnoj zajednici „Gerontološki centri Grada Zagreba“ koji starijim sugrađanima omogućava zadovoljavanje različitih potreba u njihovoj lokalnoj zajednici, a provodi se kroz: pomoć u zadovoljavanju egzistencijalnih potreba (pomoć u kući i posudionica ortopedskih pomagala), brojne sportsko-rekreacijske, kulturno-zabavne i radno-kreativne aktivnosti, savjetovališni rad i preventivno-zdravstvene aktivnosti“, poručuju iz Grada.