Dok se grad budi, ulice su već čiste, parkovi pokošeni, otpad uklonjen, a komunalni problemi rješavaju se u tišini. Malo tko razmišlja o tome tko i pod kojim uvjetima rada stoji iza tih “rutinskih” zadataka. Radnici zagrebačkih komunalnih službi, poput Čistoće, Zrinjevca, Gradskih groblja, Zagrebačkih cesta i drugih, svakodnevno rade u često teškim i nevidljivim uvjetima, bez priznanja, a nerijetko i bez prava za koja smatraju da im pripadaju.
U ovom članku provjerit ćemo kakvi su uvjeti u kojima rade, mogu li biti bolji, gdje su najveći problemi te u kojoj mjeri se politika upliće u zapošljavanje radnika. Kako bismo doznali sve ove informacije, kontaktirali smo krovni sindikat Zagrebačkog holdinga iz kojeg su nam detaljno objasnili probleme s kojima se susreću komunalni djelatnici gore navedenih četiriju podružnica. Pa krenimo redom.
Radnici zagrebačke Čistoće često su na udaru kritika građana. Ponekad se čini kao da mnogi Zagrepčani nisu svjesni velikog broja svojih sugrađana koji uopće ne mare o pravilnom odlaganju otpada, i dalje ignoriraju plave vrećice, bacaju gdje što žele, uključujući i besramno eliminiranje ambalaže grickalica kroz prozor automobila tijekom vožnje zagrebačkim avenijama.
Tko upravlja javnim prostorom: Sukob interesa između građana, Grada i investitora
Odlaganje otpada
U žute kontejnere mnogi bacaju sve što požele, pa i hranu, a kada oni budu pretrpani onda ova druga kategorija građana, koja pazi i odlaže po pravilima, se čudi nad prizorima po gradu, kritizira djelatnike Čistoće i šalje medijima fotografije i videosnimke takvih prizora diljem grada. Osim navedenoga, valja kao primjer navesti i slučajeve kada djelatnici Čistoće “smetaju” građanima zbog toga što nakon 23 sata krenu raditi svoj posao kako bi njihovi sugrađani sutradan imali prazne kontejnere i čist grad.
I tada ih pojedinci fotografiraju i snimaju pa medijima stižu gomile materijala i pritužbi na njihov rad. Evidentan je manjak tolerancije i razumijevanja kod velikog broja ljudi koji žive u Zagrebu, što je vidljivo svakodnevno iz njihovog ponašanja u prometu, od toga što se bjesomučno obračunavaju glasnim trubljenjem iz automobila pa do elementarnog nerazumijevanja prilika u kojima rade zagrabački komunalci. Konkretno, radnika Čistoće kronično nedostaje pa na sve moguće načine daju sve od sebe kako bi posao odradili što bolje, na zadovoljstvo svih građana.
Naime, mnogi ne znaju da djelatnici Čistoće ne obavljaju samo skupljanje, prijevoz, oporabu i druge djelatnosti u svezi postupanja s otpadom na području grada Zagreba, kao i skupljanje otpada s ,,divljih odlagališta otpada”, već obavljaju i poslove čišćenja i pranja javno-prometnih površina, pražnjenja košarica za otpatke u pješačkoj zoni, zatim poslove održavanja javnih stuba, pješačkih hodnika te prilaza stubama i invalidskim prilazima u zimskom razdoblju. Ima toga još puno…
Radnici Čistoće
I sad kad nam je jasno što ti ljudi sve rade, pitali smo ih kako je zapravo – njima. “Uvjeti rada naših komunalnih radnika su u nekim prihvatljivim granicama, ali najveći broj pritužbi je na nedostatak radnika. Najveći problem sa kojima se susreću je preveliki obujam poslova jer zbog nedostatka radne snage moraju obaviti svakodnevne zadatke sa raspoloživim radnicima. Radnicima je omogućeno sve što im pripada po kolektivnom ugovoru i nema nikakvih odstupanja, a i skladišta sa zaštitnom opremom su popunjena.
Svim radnicima koji su na terenu tijekom ljeta i za vrijeme velikih vrućina omogućeno je korištenje odmora i osigurana im je flaširana voda koju dobiju u podružnici od neposrednih rukovoditelja te kada završe sa radnim zadacima mogu se vratiti ranije u firmu.
Što se tiče uplitanja politike u zapošljavanje radnika mislim da u tome segmentu ne trebaju veze za zapošljavanje komunalnih radnika, a administracije nema baš toliko puno”, kratko su nam odgovorili iz Sindikata na naša pitanja vezana uz najčešće probleme s kojima se radnici susreću.
‘Gradovi spužve’ su budućnost: Zagreb je jedan od njih, stručnjak objasnio o čemu se radi
Podružnica Zrinjevac
Druga podružnica kojoj smo se obratili je Zrinjevac. Na njih građani nemaju toliko pritužbi kao na Čistoću, osim ako nekoga ne “zaboli” loša dekoracija zelene površine ili promašeni projekt dječjeg igrališta. Naime, podružnica Zrinjevac projektira, uređuje i održava javne i ostale zelene površine, dječja igrališta, športske i rekreacijske objekte. Ujedno se bavi proizvodnjom i prodajom na veliko i malo sadnica drveća, grmlja i voća, lončanica i rezanog cvijeća, lukovica i travnog sjemena, vrtne zemlje, komposta, vrtnog pribora, strojeva i alata te opreme za perivoje, trgove, dječja igrališta, športske i rekreacijske objekte.
Ima i dugogodišnju tradiciju uređenja privatnih prostora, banaka, javnih ustanova kao i dekoracije prostora za razna kulturna, sportska, religijska, sajamska i ostala događanja, a nude i uslugu trajnog, privremenog i/ili prigodnog uređenja unutarnjih prostora sobnim biljem kao i uređenje balkona i terasa, te usluga održavanja sobnog bilja i manjih obiteljskih vrtova, koja uključuje kontinuiranu stručnu njegu.
Jedan od važnijih projekata Zrinjevca je organizacija međunarodne vrtne izložbe Floraart. Zrinjevac se brine i o izgradnji i gospodarenju kompostištem grada Zagreba, izradom i ažuriranjem katastra zelenih površina grada Zagreba, uređenje parka Bundek te krajobraznim uređenjem stambenog naselja Novi Jelkovec.
Međuljudski odnosi
E sad, iako je na njihov rad manje prigovora građana, u redovima Zrinjevca ima više nezadovoljstva. “Radnici rade u skladu s godišnjim dobima. Ljetne vrućine i zimska hladnoća stvaraju otežane uvjete rada, dok su proljeće i jesen najpovoljniji periodi, ali i razdoblja najveće radne aktivnosti”, opisuju nam iz Sindikata uvjete rada u ovoj podružnici. Kao probleme u radu ističu više njih. “Neadekvatna radna obuća i odjeća, loši međuljudski odnosi, negativni vremenski uvjeti, slaba komunikacija između radnika i poslovođa, kao i između poslovođa i nadređenih te stalna napetost zbog pritisaka i mobinga, npr. širenje glasina o premještanju poslovođa na druge sektore što stvara nesigurnost i tenzije među zaposlenicima”, kazuju nam.
No, ima toga još jer tek dolazimo do onoga što su, po njima, glavni problemi i nedostaci, a to su: “Neadekvatni koeficijenti za pojedina radna mjesta, nedostatak hladne vode za pojedine sektore u ljetnim mjesecima, onemogućeno napredovanje kroz interne natječaje i nezapošljavanje radnika u deficitarnim zanimanjima (automehaničar, autoelektričar, autolimar, građevinski radnici itd.).”
Da ipak ima i dobrih praksi, pokazuje informacija kako su svim radnicima troškovi pokriveni, tj. sve im je plaćeno te se u većini slučajeva vodi računa o posebnim uvjetima rada, no, kažu iz Sindikata kako postoje i poslovođe koji te uvjete krše. Na pitanje ima li zapošljavanja “preko veze”, iz Sindikata tvrde kako postoji praksa zapošljavanja preko veze, ali to se ne odnosi na operativne radnike.
Zagrepčanka Gordana o ‘gradskim vrtovima’: ‘Sve je počelo s ukidanjem ‘divljih vrtova’ u Travnom’
Gradska groblja
Podružnica Holdinga koja često oglašava pozive za zapošljavanje novih djelatnika jesu Gradska groblja. Jasno je koje djelatnosti sve obavljaju Groblja, a kakvi su uvjeti rada i s kojim problemima se mogu susresti potencijalni novi djelatnici, pojasnili su iz Sindikata. “Što se uvjeta rada tiče, uvijek postoji mogućnost poboljšanja. Neki bi radnički objekti trebali obnovu, većina se rješava u hodu. Kako smo vezani za atmosferske prilike neki dijelovi posla su izuzatno teški, kao kopanje groba po kiši, ekshumacije, raščišćavanje nakon nevremena i slično.
Više šatora za kopanje po kiši, više radnih majica, hlača i sličnog bi dobro došlo. Mislim da sporost nabave igra neku ulogu. U većini slučajeva radi se u ekstremnim uvjetima, pogotovo pri sve češćim toplinskim udarima. Poslodavac je korektno djelatnicima osigurao boce s vodom. Osim poneke opaske od strane sindikata, odnos je uistinu korektan što se toga tiče”, kazuju nam sugovornici iz Sindikata koji također nemaju prigovore ni na dobivanje adekvatnog odmora, dodatka za smjenski rad, zaštitu na radu, plaćen noćni rad i ostala prava.
“Po tom pitanju je najmanje problema prije svega zahvaljujući kolektivnom ugovoru”, kazuju nam. Što se tiče ostalih problema, kao najvažniji među njima, u većini operativnih, terenskih sektora, ističu nedostatak radne snage. “Trebalo bi promijeniti kriterije kod natječaja (ne treba B kategorija za vrtlara) i ubrzati sam proces od javljanja na natječaj do zaposlenja. Bilo bi poželjno i da mladi ljudi koje zaposlimo na fizički zahtjevnim poslovima odrade barem dvije godine prije nego nekako prijeđu u, recimo, redare. Uvijek postoji prostor za poboljšanja”, pojašnjavaju iz Sindikata.
Zagrebačke ceste
Holdingova podružnica koja je svakodnevno na meti građana svakako su Zagrebačke ceste. Podružnica je registrirana za održavanje, upravljanje i zaštitu nerazvrstanih cesta u gradu Zagrebu. Ukupno održava 2.627 km cesta, u zimskom razdoblju organizira i provodi rad Zimske službe s 292 ekipe raspoređene u 17 baza, a posjeduje i dvije asfaltne baze, od kojih je jedna reciklažna.
Podružnica održava vertikalnu i horizontalnu prometnu signalizaciju i opremu na sveukupnoj cestovnoj prometnoj mreži te 457 semaforiziranih lokacija, cestovne objekte i mostove (94 mosta raspona preko 10 m te 7 velikih). Daje suglasnosti za radove na bivšim javnim i nerazvrstanim cestama te odobrenja o uspostavi privremene regulacije prometa.
Podružnica obavlja i djelatnost sakupljanja i oporabe neopasnog otpada, zaprima neopasni građevni otpad i proizvodi reciklirani agregat, koji se dalje koristi u cestogradnji. Dakle, sve što se tiče cestogradnje, obavljaju djelatnici ove podružnice i upravo su oni često izloženi raznim negativnim faktorima dok obavljaju svoj posao.
Pročelnik Pavuna najavio radove u prometu: Objasnio što čeka Zagrepčane na putu do posla
Materijalna primanja
Iz Sindikata Holdinga tvrde kako uvjeti rada u ovoj podružnici mogu i moraju biti bolji te kako se najveća zamjerka radnika odnosi na materijalna primanja. “Svakom radniku se isplaćuju zakonom i kolektivnim ugovorom zagarantirana prava (noćni rad, prekovremeni rad i ostalo). Rubrika adekvatnog odmora je u zakonskim okvirima, ali poradi podkapacitiranosti po pojedinim radnim mjestima nekad je teško, gotovo i nemoguće upravo ispoštovati i tu stavku, ali na uštrb postizanja poslovnih rezultata i ta se stavka u maksimalnom iznosu poštuje (postoje slučajevi kada zaposlenici radi ostvarivanja prekovremenog rada sami traže i pristaju raditi možda i više no što bi trebali, ali nije mi poznat slučaj prisile poslodavca na bilo koji način prema istima).
Posebnim odlukama i aktima se vodi računa o zdravlju i sigurnosti zaposlenika na način da se skraćuje radno vrijeme za trajanja ekstremnih vrućina, a i na snazi su preporuke Službe Zaštite na radu o potrebi ispijanja vode i procedure u slučaju dehidracije ili štetnih utjecaja ekstremnih uvjeta. Voda kao takva se osigurava svim terenskim radnicima.
Doduše, svake godine je problem nabavke vode jer su procedure nabave životno nelogične i traju, ne posvećuje se dovoljno pažnje upravo tom segmentu od strane Službe Zaštite na radu te voda dolazi u krajnjim trenucima netom prije početka ekstremnih uvjeta te nastaje problem distribucije po gradilištima, a tome se može doskočiti na način da se proces nabave vode realizira prije”, opširno nam kazuju iz Sindikata.
Najveći problem
Kao najveći problem, iz kojeg proizlazi većina ostalih problema, vide nedostatak operativnih radnika, zbog čega je vrlo teško, nekad i nemoguće, organizirati procese rada. “Zaposlenici su svjesni tog momenta i na način “ucjene” ionako tešku situaciju pogoršavaju jer su svjesni da se bez njih u proizvodnim procesima ne može.
Zabrinut sam da će to kao posljedicu imati dolazak manje kvalificiranih radnika koji će i za manja materijalna primanja obavljati te poslove, uz sve pretpostavke barijera vezane uz kulturu i jezik, što će za posljedicu imati nezadovoljstvo cijelog kolektiva.
Sva prava se kao takva konzumiraju i životno sam uvjeren da materijalna prava trebaju biti i veća i treba težiti istome, ali sindrom koji proizlazi iz nezadovoljstva (ponekad i nerealnog), su većinom s aspekta upravo visine plaća, dugotrajnih postupaka nabave koji za posljedicu imaju neiskoristivost vlastitih resursa i zastoje u radu, te kriterij najjeftinijeg što se dokazuje i na kvalitetu osobne zaštitne odjeće na što su zaposlenici izrazito revoltirani i opravdano nezadovoljni”, zaključuju iz Sindikata Holdinga.
GUP je izglasan, ali jedno se neće svidjeti Zagrepčanima: ‘Sve će nam to uredno naplatiti’
Velika ulaganja
O uvjetima rada zaposlenika Holdinga pitali smo i Grad Zagreb. “U posljednje četiri godine postignuto je značajno unapređenje uvjeta rada operativnih radnika koji svakodnevno brinu o čistoći i urednosti grada, ali i o kvalitetnom obavljanju svih ostalih komunalnih usluga koje pruža Zagrebački holding. U prvom redu, to se odnosi na povećana materijalna prava radnika koja su od 2021. godine rasla u tri navrata. Ukupna ulaganja u materijalna prava iznose preko 36 milijuna eura na godišnjoj razini.
Također, procesom restrukturiranja udio administrativnih radnika u društvu Zagrebački holding smanjen je za 42 posto, što je bio preduvjet za operativno jačanje Zagrebačkog holdinga zapošljavanjem preko 700 radnika na operativnim pozicijama (komunalni radnici, cestari i slično). Udio operativaca u društvu ZGH iznosi 87 posto. U proteklom periodu uložena su značajna sredstva i u nabavku nove zaštitne opreme u vrijednosti od 3,5 milijuna eura bez PDV-a, kao i nove komunalne opreme.
Podružnica Čistoća obnovila je polovicu flote kamiona za odvoz otpada u sklopu nabavke 61 vozila za obavljanje temeljnih djelatnosti sakupljanja komunalnog otpada te čišćenja javnih gradskih površina ukupne vrijednosti 15.9 milijuna eura bez PDV-a, dok je Zrinjevac u proteklom mandatu dodatno opremljen sa 78 novih kosilica te 26 drugih strojeva i vozila za obavljanje temeljnih djelatnosti, ukupne vrijednosti 9,4 milijuna eura (bez PDV-a)”, rekli su iz Grada.
Ovaj članak objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
