Iako se brojni građani žele znati što manje o politici i ekonomiji, nemoguće je poreći da se one dotiču svačijeg života. Možda i najvažniji aspekti te dvije grane su porezi i državna ulaganja, jer izravno utječu na kvalitetu života svih građana.
Skupine građana po pitanju te dvije stavke nemaju uvijek iste interese, a na društvenim mrežama se nedavno povukla rasprava o pitanju dodatnog oporezivanja nekretnina, odnosno ideje da se svaka nekretnina nakon prve koja je nečijem vlasništvu dodatno oporezuje.
Trenutno postoji samo porez na promet nekretnina, koji iznosi 3 posto vrijednosti nekretnine, no može ga se izbjeći darovnim ugovorima unutar obitelji.
‘Nećemo valjda oporezivati prazne dvorce’
“Hrvati imaju snažnu srednju klasu i jednu od manjih razlika između bogatih i siromašnih. Hrvati imaju veliki postotak posjedovanja nekretnina i kulturu kupovanja, a ne iznajmljivanja. Vrlo puno poreza je nisko u odnosu na druge europske zemlje, npr. porez na kapitalnu dobit. Ali u standardnom balkanskom stilu je slađe da se ‘napakosti’ susjedu jer ako ja nemam ne moraju ni oni.
Za sve one koji zarađuju na svojim nekretninama ovaj porez ne bi promijenio ništa. Ako se već mora argumentirati za i protiv, anegdotalne priče o pojedincima koji su naslijedili jedan stan su kontraproduktivne jer samo polariziraju. Bolje je postavljati pitanja 1. koja je svrha poreza, 2. kako ga napraviti poštenim, 3. koje su dugoročne posljedice”, argumentirao je jedan Redditovac.
“Sirotinja se gura u garsonijeri s babom i čeka da baba odapne, ali se vidi kao da su korak od 15 apartmana. Ajtikeramičari dignu kredit na 30 godina da kupe 49 kvadrata u Jastrebarskom i odmah pa kmeeeeee nećemo valjda oporezivati prazne dvorce kakav komunizam”, napisao je jedan ljutiti korisnik.
“Porez na prihod od kapitala (renta, dionice) 12%, porez na rad preko 50%. Potičemo nešto gdje smo došli na rub pucanja (ne adekvatna infrastruktura), a destimuliramo rad i onda se čudimo da je država u banani. Nažalost kod nas je to političko pitanje i zbog broja iznajmljivača ni jedna vlada to neće promijeniti. Nadao sam se da će nas EU prisilit ali izgleda da ništa od toga”, nadovezao se drugi.
‘E tebi ćemo uzeti 50 % plaće’
“Ma ne, treba zaposlenima još dići poreze. Školovao si se 5 godina, radio godinama za minimalac dok se ne ‘dokažeš’. Stalno se moraš dodatno educirati, svaki dan buditi ujutro i pristojan dolaziti na posao. E tebi ćemo uzeti 50% place. A nekom neopranom neškolovanom klošaru koji je od babe naslijedio 5 stanova i sad ih renta, a u međuvremenu hladi ja*a u lokalnoj birtiji? Ma njemu ćemo neki sitni paušal od par sto eura godišnje. Ful pravedan porezni sustav”, sarkastičan je bio treći.
“Ekipa koja ima stan ili dva viška ima neki biznis sa strane iz kojeg mogu bez problema plaćat taj porez i plaćat će ga jer je njima to ajmo reći trošak sigurnosti koje imaju. Nekretnina je percipirana kao nešto sto je sigurno i stabilno”, naveo je jedan Hrvat. “Jedini koji će prodavati su oni koji naslijede stan/kuću od roditelja, a imaju prosječna primanja iz kojih to neće moć plaćat”, nadovezao se drugi.
“Da, ali treba i dati nešto za uzvrat. Na primjer, da se od tog novca financira obnova zgrada, prometnica i izgradnja neophodne infrastrukture, tipa – vrtići, škole, domovi zdravlja, bolnice, spalionica smeća…itd”, upozorio je Redditovac.
“Najgluplje je da se priča o pravednosti, a onda se od tog poreza financira povišice državnoj službi koja je*e ljude novim propisima, bespotrebnim promjenama dokumentacije, inzistiranjem da se stvari rješava osobno – dolaskom na šalter, glupim financijskim potezima i sveopćim smanjenjem perspektive za sve koji su ostali u HR”, dosta je jednom korisniku.
Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX
Najveći udio poreza na imovinu u ukupnom porezu ima Grčka
“Već dugo nisam čitao ništa o ukupnom dugu koji ima Hrvatska. Meni se čini, s obzirom na zadnje povišice, da je politički vrh izmislio financijski perpetuum mobile kojim se potpuno može zanemariti dugovanja i može se trošiti kako hoće”, zaključio je Hrvat u komentarima.
Zagrepčani ogorčeni zbog hobija pojedinih sugrađana: ‘Uzalud nam povijest’
Prema posljednjim podacima Eurostata koji se odnose na 2021. godinu porezi na imovinu čine 2,4 posto zajedničkog BDP-a eurozone (s 19 članica jer se Hrvatska učlanila 2023.) te 2,2 posto zajedničkog BDP-a EU. Unija je od imovinskih poreza 2021. ostvarila 4,44 milijarde eura prihoda, 492 milijuna eura više nego godinu ranije kad je ostvareno 3,95 milijardi eura.
Porezi na imovinu najveći udio u BDP-u imaju u Francuskoj 4 posto, Belgiji 3,7 posto te Grčkoj 3,2 posto. U iste tri države imovinski porezi imaju najveći udio u ukupnim porezima, U Francuskoj 8,9 posto, u Belgiji 8,5 posto te u Grčkoj 8,1 posto, piše Dnevno.hr.
