U spomen na nebesku zaštitnicu Sv. Katarinu Aleksandrijsku, danas, 25. studenoga, po katoličkom kalendaru se slavi blagdan Sv. Katarine ili Svete Kate. Za Svetu Katarinu se kaže da je simbol hrabrosti i odlučnosti.
Za baroknu crkvu, smještenu na gornjogradskom Trgu Katarine Zrinske, mnogi kažu da je najljepša barokna crkva u Zagrebu, kao i da je jedna od najpoznatijih hrvatskih crkvi iz tog vremena.
Na mjestu današnje Crkve svete Katarine Aleksandrijske ili skraćeno Katarinine crkve, prvotno je stajala mala dominikanska crkva iz 14. stoljeća, koja je za vrijeme tadašnjih čestih turskih provala bila upotrebljavana kao vojno spremište.
Crkva dvaput gorjela
Dolaskom Isusovaca u Zagreb u prvoj polovici 17. stoljeća, tadašnja mala crkvica predana im je na upravu. Kako im je prvotna crkva bila premala i suviše derutna, oni su sagradili i opremili potpuno novu crkvu. Uz crkvu su podigli i samostan, a u njemu je danas Galerija Klovićevi dvori.
Iznenađeni građani ali i turisti: Zagrebačka katedrala dobila vrlo neobičan ukras
Crkva sv. Katarine je dvaput gorjela između 164. i 1674., no 1674. godine je izgorjela i sva oprema i crkva do temelja.
U ponovnom opremanju crkve pomogli su hrvatski velikaši. Za uzvrat su, prema tadašnjem običaju, mogli postavili svoj obiteljski grb ili su dobili čast da budu sahranjeni u crkvi i postave nadgrobne ploče.
Izgled crkve
Crkva sv. Katarine je jednobrodna crkva sa šest bočnih kapela i svetištem. U kapelama se nalazi pet drvenih baroknih oltara te jedan mramorni oltar iz 1729. godine. Svodovi i zidovi crkve ukrašeni su tipičnom raskošnom baroknom štuko dekoracijom koja potječe iz 1732. godine.
Svodovi i zidovi crkve ukrašeni su tipičnom raskošnom baroknom štuko dekoracijom koja potječe iz 1732. godine. U apsidi je nizak glavni oltar koji se nalazi ispred velike oltarne slike “Sveta Katarina među aleksandrijskim filozofima”, za koju je zaslužan ljubljanski slikar Kristofor Andrije Jelovšek.
Umjetnici iza jedinstvene izložbe u srcu Zagreba: ‘Željeli smo potaknuti diskusiju’
Barokna propovjedaonica iz 1690. godine dar je zagrebačkog biskupa Aleksandra Mikulića. Na vrhu baldahina je kip Pape Lava Velikoga.
Gornji kipovi predstavljaju velike svete crkvene učitelje – govornike Augustina, Ambrozija, Karla i sv. Moniku, a donji uz Krista, četiri evanđelista – Ivana, Marka, Mateja i Luku.
Crkva oštećena u potresima
U studenome 2011. godine u crkvi je predstavljena monografija o akademskoj crkvi Svete Katarine triju autorica Katarine Horvat-Levaj, Doris Baričević i Mirjane Repanić-Braun u izdanju Instituta za povijest umjetnosti.
Katarina Horvat-Levaj objavila je tekstove o arhitekturi, Doris Baričević o kiparstvu, te Marijana Repanić-Braun o slikarstvu, štukaturama i umjetničkom obrtu.
Crkva je temeljito obnovljena nakon potresa 1880. godine prema projektu Hermana Bollea. Ponovno je oštećena tijekom dva potresa koja su 2020. godine pogodila središnju Hrvatsku.
