Svi kao djeca voljeli crtiće. Za mnogu djecu animirani filmovi predstavljaju neizostavan početak dana. Međutim za mlađe generacije internet je apsolutno nadmašio program na televiziji, pa tako sve manje djece gledate crtiće emitirane na domaćim programima.
Hrvatska sinkronizacija nekoć je bila poznata po genijalnim lokalizacijama kao što su Ledeno doba, Legenda o medvjedu i Shrek, koji ne samo da su preveli i zadržali duh originalnih crtića, već su unijela i poseban humor koji je bio zabavan i odraslima.
Vrijeme slavne sinkronizacije lagano pada u zaborav, a djeca sve više crtića gleda na streaming servisima, uglavnom na engleskom jeziku. Međutim, kao i nekad, izgleda da se o sinkronizacijama i dalje priča, a jedan čovjek na Redditu je podijelio kako ga je nešto što je primijetio u crtićima pomalo naživciralo.
‘Daj im onda da gledaju Spužva Boba’
“Događa li se i vama slično s ovim novim crtićima s Netflixa, HBO-a ili TV-a? Počelo me to malo frustrirati. Nije mi taj naglasak nikad pretjerano ‘sjeo’. Neki dan sam pustio crtiće iz 90-ih s VHS-a i doslovno svi glumci pričaju pravilnim hrvatskim naglaskom. Jednako tako na snimkama dnevnika i starih reklama svi pričaju pravilnim naglaskom. Ne koriste riječi tipa buraz fakat si zabrijo, ušli smo u Akvać, fuca, šica i ostalo”, napisao je da ga smeta “zagrebački naglasak u crtićima”.
“Nemam ništa protiv Zagrepčana, samo nisam siguran da su svjesni da ne pričaju pravilnim hrvatskim. Nije mi jasno otkad je postalo normalno da se u javnom diskursu toliko tolerira krivi zagrebački naglasak, a pritom se u isto vrijeme ostale regionalne naglaske (koji isto tako nisu pravilni) zatire”, napisao je na Redditu i pokrenuo raspravu.
Jedan korisnik zatim se sjetio omiljenog crtića u kojem svi likovi govore dalmatinskim dijalektom. “Pa daj im onda da gledaju Spužva Boba, tamo svi pričaju dalmatinski. Mala smo država s jako puno različitih govora/naglasaka i uvijek će netko biti nezadovoljan. Dalmatinac će za govor iz sjeverozapadne Hrvatske uvijek reći da nije pošteno i da je to centralizacija, a isto tako će netko iz Zagreba biti nezadovoljan dalmatinskim govorom. Nameće se književni hrvatski kao rješenje, ali tu će onda svi reći da ‘nitko tako ne govori'”, smatra ovaj korisnik.
Ovo su mnogi priželjkivali: Maja Šuput fotografijom otkrila velike novosti
‘Klinci to rade’
Jedan korisnik istaknuo je pak da postoji razlika između ispravnog i standardiziranog govora. “Kao i svi drugi hrvatski dijalekti i govori, zagrebački je potpuno ispravan. Ti govoriš o standardnom jeziku, što nema veze s ispravnošću. Pitanje ispravnosti je govori li ispravno na tom i tom dijalektu? Npr kada netko pokušava imitirati zagrebački i to mu ide loše, ta osoba govori neispravno”, smatra netko.
Jedan korisnik istaknuo je da su djeca poput spužve i da jako lako upijaju sadržaj koji gledaju, odnosno slušaju, a zatim je naveo primjer crtanog kojim u engleskoj verziji glavni lik govori karakterističnim britanskim narječjem. “To je normalno, klinci to rade. Primjer je ‘Peppa Pig efekt’ u Americi, djeca su pokupila neke britanske riječi, ali naravno nije da će sad ta djeca govoriti tako do kraja života. Imamo i mi ‘Baka Pig’ efekt ima klinaca ovdje koji govore npr. bukvalno, fazon, manta mi se itd. Nemam ništa protiv toga, ali zvuči blesavo čuti to sa zagrebačkim naglaskom fazON, a još kad i krivo to koriste dođe mi da kažem daj ono buraz nabaci jedan ‘kak si kaj’ ti nisi Baka prase”, napisao je podsjećajući i na popularnog srpskog YouTubera kojeg iz nekog razloga djeca obožavaju.
Jedan korisnik zaključio je da na djecu od okoline još više utječu roditelji, pa je čovjeku savjetovao da više uči djecu književnom jeziku. “Primarna okolina djeci su roditelji. Ako te to već toliko žulja, čitaj im i pričaj s njima češće, vjerujem da će ubrzo govoriti tebi bliskim dijalektom. Usput, to su jednostavno crtići, u većini slučajeva se ne smatraju prvenstveno edukativnim sadržajem”, zaključio je.
