Prvu zagrebačku gradsku knjižnicu, kao i arhiv i gradski muzej još davne 1907. godine osnovala je kulturna udruga Družba “Braća hrvatskog zmaja”, a zbog neobičnog imena i činjenice da je riječ o vrlo biranom društvu među stanovništvom se već desetljećima šire razne priče.
Čuje se tako među ljudima da je riječ u stvari o tajnom društvu, nešto nalik masonima, vrlo rijetki su išli tako daleko te društvo proglasili sotonističkim, a dodatan misterij svemu daje činjenica da obred inicijacije uključuje manje od 100 sudionika te ispijanje vina iz posebnog zmajskog kaleža.
Članstvo vode posebni meštri, koji osim svjetovnih imaju i svoja “zmajska” imena, a poznato je i da članom ne može biti baš bilo tko te da moraju biti izabrani jednoglasno. Među njihovim počasnim ili redovnim članovima tako se ubrajaju prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, bivši rektor Damir Boras, pa čak i pokojni gradonačelnik Milan Bandić.
Zašto je elitna zajednica
Kako bismo saznali (javne) tajne tog društva, a povodom 116. rođendana Knjižnica grada Zagreba koje je osnovao, razgovarali smo se jednim od njegovih najuvaženijih članova. Mo. Josip degl’ Ivellio, također imenom Zmaj Brački II, jest areopagit te donedavni član Meštarskog zbora koji upravlja društvom.
Ispričao nam je ovom prilikom kako društvo, čije je sjedište u Kamenitim vratima, funkcionira, što treba učiniti da postanete članom te zašto su toliko birana i, možemo reći, elitna zajednica. Također je odmah u startu otklonio glasine da je riječ o tajnom, a posebno sotonističkom društvu.
Društvo u svojim utemeljujućim vrijednostima ima, štoviše, kršćansko opredjeljenje, a zaštitnik im je sveti Juraj. “Znakom Družbe postao je zlatni zmaj zelenih krila, koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom. Razlikujemo, naime, četiri vrste zmaja – zelenog, crnog, žutog i crvenog. Žuti i crveni ne postoje u zapadnoj civilizaciji, uglavnom su na istoku ili Južnoj Americi, a i oni imaju svoju povijest.
Društvo je posve javno
Crni i zeleni postoje kod nas – dok je prvi simbol sotone, potonji simbolizira čuvara”, objašnjava te naglašava da je među članovima bilo i ljudi židovske i islamske vjeroispovijesti, kao i agnostika i ateista.
Josip degl’ Ivellio također apostrofira da je društvo posve javno, da već 10 godina postoje mrežne stranice na kojima se može saznati sve o njima te da svakog tjedna organiziraju javne tribine na kojima svatko može sudjelovati.
“Da smo tajni, ne bismo imali redovite obavijesti na našim stranicama o aktivnostima koje smo proveli niti išta slično. Istina, do prije desetak godina nismo imali javni kanal no to smo sad promijenili. Mi nikako nismo tajno društvo. Imamo latinski slogan – Pro aris et focis, Deo propitio – što je zapravo jedno romantično oslanjanje naših osnivača na povijest”, naglašava.
Balotiranje s kuglicama
Nisu, dakle, tajno niti sotonističko društvo, ali jesu vrlo birano. Među članovima su obično visoki intelektualci – rektori, sveučilišni nastavnici, političari, dirigenti i prepoznati umjetnici. No, među njima je bilo i mesara i trgovaca i članova svih slojeva društva. Ipak, vrlo je teško postati njihov član – prvenstveno jer ih ne smije biti više od 310 u cijeloj zemlji.
Primanje u Družbu može potrajati neko vrijeme, najmanje šest mjeseci a često i do godinu dana, a hoće li osoba na kraju postati članom ovisi o glasovima devetorice članova Meštarskog zbora.
“Obavlja se balotiranje pomoću crnih i bijelih kuglica. Važno je da svih devet kuglica mora biti bijelo, dakle osoba mora biti jednoglasno izabrana. Još važnije – jednom kad se osobi odbije članstvo to je zauvijek, više se nikad ne smije prijaviti”, napominje.
Svatko ima zmajsko ime
Što osoba treba imati da postane članom? Prvenstveno želju i volju da svoje slobodno vrijeme posveti očuvanju hrvatskog identiteta. “Kad to ima, ta osoba je dobar kandidat”, kaže nam degl’ Ivellio. Tu su, naravno, i drugi preduvjeti, no naš sugovornik nije išao u pretjerane detalje.
Jednom kad postane odabran, svaki član prigodom svoga zazmajenja (obreda inicijacije) bira zmajsko ime koji može biti vezano za mjesto rođenja, boravka, zanimanje ili nešto što je važno u životu pojedinog člana. Zmajsko ime je neponovljivo, a to znači da samo jedan živući član Družbe može nositi jedno ime.
“Ljudima je naš ritual inicijacije neobičan, ali zapravo to nije. Svaki obred ima neke svoje specifičnosti. Kad su promocije magistra ili doktorata, na primjer, nose se toge. Obred također nije zatvoren niti mističan, ali naša dvorana ima mjesta za samo 80 ljudi.
Oko 70 posto prisutnih budu članovi obitelji. Mislim da sve te predrasude dolaze iz velikog neznanja i nama je to malo smiješno”, kaže nam.
Brojne aktivnosti Društva
U svakom slučaju, društvo se prvenstveno smatra kulturnom udrugom, osnovano je 1905. godine, a poznato je, između ostalog, po utemeljenju gradske knjižnice, arhive, muzeja te zagrebačke Hitne pomoći.
Društvo arhitekta Zagreba: Izmjene i dopune zagrebačkog GUP-a treba obustaviti
Diljem Zagreba i Hrvatske podigli su spomen ploče uvaženim Hrvatima, poput Augusta Šenoe, Ante Starčevića i bana Jelačića, a za Domovinskog rata pomagali su hrvatske branitelje, te preuzeli školovanje djece poginulih boraca.
Nakon rata organizirali su niz dobrotvornih božićnih koncerata pod nazivom “Ususret Božiću”, a nakon toga su na posebnim svečanim priredbama, održanim u sjedištima Gardijskih brigada, Zagrebu, Slavonskom Brodu, Gospiću, Osijeku, Splitu i Varaždinu, prikupljenim sredstvima darivali 420 djece poginulih hrvatskih branitelja.
