NaslovnicaIzdvojenoBrojni radnici ogorčeni zbog čestog zahtjeva: ‘Danas sam dala otkaz baš zbog...
Brojni radnici ogorčeni zbog čestog zahtjeva: ‘Danas sam dala otkaz baš zbog toga’
Objavio
M.M.
-
Radnici, ilustracija (Foto: Pexels)
Premda standardni radni dan traje osam sati, najčešće s ugraviranom ugovornom stavkom o polusatnoj pauzi, praksa je često puno drugačija. Neki dolaze na posao kasnije i odlaze ranije, dok je drugima tih ispisanih osam sati samo mrtvo slovo na papiru jer rade puno više. Prekovremeni rad bi se morao plaćati, ali što kada poslodavac zahtijeva mikro preinake?
Primjerice, jedna korisnica Reddita se požalila kako ju je poslodavac tjerao (neplaćeno) da dolazi ranije na posao i potom odlazi nešto kasnije. Kako je ispričala, poslodavac je smatrao kako mora doći ranije preuzeti smjenu kako bi tih osam plaćenih sati zbilja radila svoj posao, dok je sva priprema dio neplaćenog “rada”.
“Za ovaj zadnji dio pretpostavljam da nije legalno, ali prvi dio me zanima. Radila sam bila jedan posao kao pomoćna kuharica i oni su tražili od mene da dolazim 10-15 minuta ranije za preuzeti smjenu. Ja sam uglavnom dolazila 5-7 minuta ranije jer mi je iskreno suludo bilo toliko ranije na posao dolaziti”, poručila je korisnica na početku objave.
Radno mjesto, ilustracija (Foto: Pexels)
‘Radila sam kompromis’
“Tih 5-7 minuta mi je glupo bilo i radila sam to samo kao neki kompromis. Jer ne želim ni ja da jutarnja smjena ostaje duže zbog mene i znam da nam trebaju objasniti što je sve potrebno za napraviti. Ali opet glupo je da to njihovo objašnjenje kreće prije mog službenog početka smjene, plus smo mi njima još pomagali čistiti i primali narudžbe da oni ne moraju ostajati po pola sata ili čak i 45 minuti duže zbog previše posla”, objasnila je.
Komentari ispod članka su uglavnom bili usmjereni na kritiku poslodavcu. Smatraju kako je on taj koji je odgovaran za organizaciju poslovanja. “Danas sam dala otkaz baš zbog toga, očekuje se od mene da ostajem po pola sata nekad i sat vremena duže, a to se ne plati. Sorry not sorry”, napisala je jedna, dok drugi zbraja koliko sve te silne minute zbrojno donesu sati na kraju godine.
“Na poslodavcu je da organizira poslovanje, što uključuje i tvoje preoblačenje, eventualnu pripremu, itd. Pola sata svaki dan je 130 sati neplaćenog rada godišnje”, zaključio je.
Jedan je korisnik pojasnio kako je zakon jasan i ne poznaje koncept pripreme za rad. “Nije legalno, ugovorom o radu je tebi određeno radno vrijeme od kada počinje i kada završava. Ti moraš samo doći 1 sekundu prije početka radnog vremena i legalno ti nitko ništa ne može napraviti. Svaka sekunda nakon isteka radnog vremena se smatra prekovremeni rad i po zakonu se mora naplaćivati”, napisao je.
S druge strane, neki smatraju kako radno vrijeme od 8 do 16 nije osam sati, već 9, a nekima i više. Kako se duplira trajanje prometnih zastoja u najvažnijim jutarnjim satima u našem gradu, mnogi smatraju kako provedu barem sat vremena na putu prema poslu i od posla, pa se pitaju treba li to biti financijski “nagrađeno”. Ipak se svi vole držati one mantre “vrijeme je novac”. Nažalost, zakon to ne prepoznaje.
Ne postoji presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja bi takvo što potvrdila. Naprotiv, tako provedeno vrijeme ne predstavlja radno vrijeme, kratko je i precizno objašnjenje na ovaj česti prijedlog radnika, uglavnom onih koji daleko putuju na posao i tako “gube” veliki broj sati. Moramo ipak biti pošteni i naglasiti kako su neke prakse u Hrvatskoj povoljne za radnika.
Neugodna situacija na poslu (Foto: Pixabay)
U Njemačkoj se pauza ‘ne računa’
Kako nam je objasnio odvjetnik upućen u pitanja radnog prava, u Njemačkoj vaša pauza ne spada u radno vrijeme. Odete li s posla na ručak i vratite se za 45 minuta, očekuje se da ćete kao radnik nadoknaditi to vrijeme i ostati na poslu toliko minuta dulje. “Naime, njihov radni zakon daje samo minimalne smjernice o tome koliko odmora treba biti”, naglasio je.
Takvi propisi gotovo sigurno ne idu u korist radnika. Ipak, prakse mimo zakona, kakve god one bile, nisu poželjne. Upravo zbog njih imamo fantomske minute i prije i poslije početka radnog vremena, a neki pišu kako im se prijeti otkazom ako slučajno ne pristanu na takav način rada.