Velik broj Hrvata i dalje vodi borbu usklađivanja kućnog budžeta s brojnim poskupljenjima i općim rastom cijena u trgovinama. Inflacija u Hrvatskoj u 2025. godini varira prema mjesecima, ali pokazuje trend ubrzavanja, posebno u rujnu kada je iznosila 4,2% na godišnjoj razini, uz značajan utjecaj rasta cijena energije i usluga.
Vlade je nedavno predstavila odluku o postepenom ukidanju subvencija za energente pa će mnogim kućanstvima od studenog poskupjeti i režije, preciznije računi za struju i plin.
S druge strane prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za kolovoz 2025. iznosila je 1.446 eura što je u odnosu na kolovoz prošle godine nominalno je više za 9,2, a realno za 4,9 posto.
Gužve u trgovinama
Dok se s jedne strane brojni građani žale na visoke cijene i mala primanja, od plaća do mirovina iz zagrebačkih trgovina dolaze svjedočanstva kako u isto vrijeme neki kupuju kao da nema sutra. Djelatnica jednog velikog popularnog lanca trgovina u Avenue Mallu ispričala nam je kako su stalno velike gužve. Kupuju se parfemi, igračke, skupi pokloni.
“Ma to su vam gužve neviđene. A nije ni Božić ni ništa. Mi u dućanu sve ne vjerujemo. A kak ljudi kao nemaju novaca. Da vidite kaj je kupio djeci. Ja sam ostala u šoku kad je jedan lik došao i kupio igračaka za 400 eura. Ej, pa to je skoro pola moje plaće, a kao nema se. Očito dosta Hrvata ima jako puno para, ali većina Hrvata nema para”, svjedočila je samo jednom primjeru djelatnica, a dodaje kako takvih ima more svakodnevno.
“Ne znam kaj se to događa kod nas. Mora se imati. Ne može da dijete nema. Ja sam malo starija pa me čude neke stvari. Vidim klince s 22 godine vozi Mercedesa. Koji je on poduzetnik s 22 godine, otkud njemu pare. Bila sam kod vulkanizera, klinci dolaze s pilama od 100 tisuća eura.”
Potrošnja raste
Posljednji službeni podaci zavoda za statistiku pokazuju da potrošnja raste. U Hrvatskoj je u kolovozu potrošnja u maloprodaji porasla već 29. mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to brže nego mjesec dana prije, što ukazuje na stabilan rast gospodarstva.
Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 2,8 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 8,7 posto.
U prvih osam mjeseci ove godine promet od trgovine na malo porastao je za 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju podaci DZS-a.
Kako je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), rast prometa u trgovini na malo u kolovozu ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i u trećem tromjesečju ove godine.
Prema podacima DZS-a, u drugom je tromjesečju BDP porastao već 18. kvartal zaredom, i to za 3,4 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 2,9 posto u prethodnom kvartalu.
