Iza nas je povijesni dan za Zagreb, ali i za Bjelovar. U 8.45, kako je bilo i najavljeno, sa zagrebačkog Glavnog kolodvora krenuo je novi, elektrobaterijski vlak. Za razliku od standardnih dizelskih pogona, ovo novo vozilo ekološki je prihvatljivo i kao takvo je privuklo mnoštvo ljudi na kolodvor. Svi su htjeli vidjeti ulazak novog vlaka u Bjelovar, a mi smo nakon skupljenih dojmova iz vlaka, prokopali malo dublje.
Kako je biti ovisan o vlaku, što sve treba promijeniti i kada će Križevci zajedno s Bjelovarom dobiti u potpunosti funkcionalnu uslugu prijevoza ispričao nam je Ivan, Križevčanin koji se svakodnevno vozi vlakon u Zagreb, a nije mu strana ni tračnica koja vodi put Bjelovara. Isto tako, proputovao je nekoliko desetaka zemalja svijeta, a omiljeno prijevozno sredstvo – vlak.
Kao takav je bio idealan sugovornik o ovoj temi, spremno nam je odgovorio na sva naša pitanja i bacio jedno novo svijetlo na problematiku željeznice i njenih “gospodara”. “Odmah da na početku riješimo, da, postoje zemlje koje su u usporedbi s Hrvatskom potpuni raspad s puno boljom željezničkom infrastrukturom.
‘Nije problem kašnjenje’
Maroko i Uzbekistan mi prvi padaju napamet. No, to je opet jedna druga priča, hajmo se vratiti u Hrvatsku, inozemstvo nek ostane po strani. Iskreno, najveći problem s našim vlakovima, evo baš tu kod mene u Križevcima ali teško da je drugačije i drugdje, ipak su nam oni susjedi, je manjak informacija”, govori nam Ivan i prepričava svakodnevnicu.
“Ima vlak u 5.55 ujutro, to je možda i najbitniji termin za ljude koji rade od 8 u Zagrebu. Prije petnaestak ili malo više godina kada sam se počeo voziti svakodnevno, ako bi vlak kasnio, na razglas bi dobili obavijest da vlak kasni, pa čak i u slučaju da je riječ o dolasku nekoliko minuta kasnije.
Sada taj vlak u 5.55 dolazi uredno s desetak minuta kašnjenja što i nije toliki problem, ali informacija o tome – nigdje. Još su djelatnici često bezobrazni kada ih se nešto pita, ali to je pitanje individualaca. Manje bitno ako se mene pita”, dodaje. “Ni pruga nije prilagođena niskopodnim vlakovima, ne idu oni nikada do svoje brzine”.
Uvjeren je da će bit bolje kada se dovrše radovi
Ivan nije birao riječi kada su u pitanju djelatnici, tvrdi da su neki od njih tamo završili slučajno. Evo i zašto tako misli. “Iskreno, nije mi jasno kako neki djelatnici tamo dobiju posao. Mislim na osoblje u prometnim uredima. Na mjestima gdje postoji samo jedan kolosijek, treba uporabiti bazičnu matematiku.
Ovaj vlak je tu, drugi kasni i trenutno je na nekom drugom mjestu. Umjesto da minimaliziraju kašnjenje i pošalju vlak, oni čekaju. Onda primjerice čekaš u Dugom Selu pola sata da dođe vlak. Nepotrebno. Mene to iritira jako, ne znam kako je drugima. Bjelovarski vlakovi putuju istom tom trasom, premda imaju tu dionicu od Gradeca do svojeg kolodvora”, ispričao nam je.
Dodaje da će stvari krenuti na bolje kada se napokon dovrši pruga na relaciji Križevci-Dugo Selo. Isto tako, smatra da su neki trenutni trendovi njemu neobjašnjivi. “Nekada je vozio intercity vlak. Križevci – Zagreb za otprilike pola sata. Sada su radovi pa je ta vožnja oko sat vremena. To je nevjerojatno da se danas vozimo duže. On ima jednu jedinu stanicu, Vrbovec”, kaže.
Ni u Koprivnici nije bajno
“S tim da je taj dio od Vrbovca do Križevaca, to je modernizirano. Meni to ne izgleda brže”, zaključio je. “Bjelovar ima nešto povoljniju situaciju, puno je autobusa, kod nas jako slabo”, žali se. “Imaš dojam da ti život prolazi u tom vlaku, gubim volju polako, čekam da se situacija poboljša, mora”, zaključio je.
“Za kraj bih još dodao da su kašnjenja česta, ali ponavljam, ključno je dobiti informaciju da kasni, pa makar kasnio nekoliko minuta”, kaže nam. Dok Ivan čeka na poboljšanja, HŽ nastavlja s modernizacijom. Elektrobaterijski vlak je svakako za svaku pohvalu, no i dalje je puno onih koji u okolnim gradovima poput Križevaca i Koprivnice, čekaju na peronu i kako nam je rekao sugovornik, čekaju da im “život prođe”.
Ništa drugačije nije ni u Koprivnici. Jedan stanovnik grada, također upoznat sa stanjem na pruzi, kaže kako je i Koprivnica “gladna”. “Trenutno vlakovi kasne, umjesto njih voze autobusi, značajno je smanjen broj linija, a zbog radova je pruga svako malo kompletno zatvorena za promet. Apsolutno se nemoguće osloniti na željeznički promet, a tko se usudi putovati vlakom, vjerojatno će izgubiti živce”, napisao nam je.
HŽ uveo prvi vlak na baterije, već smo ga isprobali: ‘Kad vidim vozni red, to će onda biti to’
