Iako je još lani situacija izgledala krajnje jednosmjerno, čini se da je trend u polaganom zaokretu. Nakon velikog priljeva stranih radnika u Hrvatsku, došlo je do usporavanja dolazaka, ove je godine izdano 15 posto manje radnih dozvola za strance nego lani, a najviše je pogođen građevinski sektor gdje je izdano i do 30 posto manje radnih dozvola.
O tome je bilo riječi u HRT-ovom Studiju 4. Robert Marić, poduzetnik u sektoru turizma i ugostiteljstva iz Crikvenice, tvrdi da je u Hrvatskoj turistička sezona svake godine uglavnom ista s blagim oscilacijama, ali troškovi su ti koji ih koče. Kako je rekao, troškovi radne snage porasli su do 40%
“Prije su stranci imali malo manju plaću, ali sada se to izravnalo s domaćim radnicima. Poduzetnici su prisiljeni više plaćati radnu snagu jer je nema”, otkrio je Marić. Na njegove riječi nadovezao se Petar Ćurlin, hotelijer i ugostitelj iz Omiša. On tvrdi da se radna snaga preraspodijelila.
‘Prisiljen ih je hraniti’
“Obiteljski, mali hoteli uglavnom se i sada baziraju na domaćoj radnoj snazi, ali veliki hoteli i koncerni su usmjereni na uvoznu radnu snagu. Mi smo izvezli sposobnu, dobro obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu, a zauzvrat smo dobili uvoz nisko obrazovane radne snage koja nema povijesnu ni kulturnu vezu s podnebljem u koje dolazi i to u turizmu utječe na kvalitetu ponude”, rekao je Ćurlin.
Za one koje zanima konkretna matematika, Ćurlin kaže da na zarađenih 100 eura ima otprilike 50 eura troškova. Evo i jednog primjera gdje mu odlazi silni novac. Kaže, poduzetnici su u punom trošku čak i prije zakonske mogućnosti ulaska stranca u radni odnos.
Marić je dao primjer poduzetnika iz Crikvenice koji ima 7-8 ugostiteljskih objekata. Krajem travnja predao je zahtjev za radne dozvole, a odobrene su sredinom srpnja, neke početkom kolovoza. “Prisiljen je neke ljude držati na smještaju, hraniti ih, dati im neke novce, a oni ne smiju raditi”, kaže poduzetnik.
‘Rad je odgojna mjera’
Potom, izjava o kojoj će još biti riječi. Prema Marićevom mišljenju, mladi su se ulijenili. “Prije su mladi sa zadovoljstvom dolazili raditi na more, radili su po 10 sati i to nije bio problem. Danas Hrvatska ima problem s neradom. Ne znam imaju li previše, jesmo li im previše pružili? Vidim puno mladih u dobrim autima, sa skupim mobitelima, nitko ne bi konobario”
“Rad je odgojna mjera, ako to nisu stekli kao naviku dok su djeca, teško da će kasnije hrliti raditi. Problem je slojevit i nastaje u ranoj mladosti. Ne znam kako to riješiti, osim na razini obitelji, da se djeci prikaže da je pošten rad izvoz svega dobroga što će u životu baštiniti” nadovezao se na Marićeve poruke drugi gost, Petar Ćurlin.
