Zagrebačke zgrade koje imaju simpatično, lokalno rašireno ime, povezano s njihovim izgledom su svakako takozvane ‘limenke’. Radi se o zgradama koje su sagrađene 60-ih godina prošlog stoljeća, a nalaze se u Folnegovićevom naselju, Borongaju, Zapruđu i Utrini.
Karakterističan izgled ove zgrade duguju svojoj vanjštini koja je izgrađena od aluminijske oplate i zbog toga podsjećaju na limenke. Rast cijena nekretnina zahvatio je i te zgrade pa više nisu izbor za jeftino rješavanje stambenog pitanja. Za limenke u Zapruđu i Utrini vlasnici traže više od 3.000 eura po kvadratu. Stanove od 32 kvadrata prodaju za 108 tisuća eura, odnosno 3.375 eura po kvadratu.
Zoran Vakula otkrio kakva nas zima stvarno čeka: ‘Svatko si danas dopušta svašta prognozirati’
‘Ne bi smjeli stajati više od dvije tisuće eura’
Arhitekt Otto Barić objašnjava da kupci ne bi trebali plaćati više od dvije tisuće eura po kvadratu za stanove u limenkama, a oni koji se odluče na kupnju tih stanova trebaju biti spremni na velike dodatne troškove u sljedeće tri do pet godina, piše portal Dnevno.hr.
Riječ je o zgradama koje su već sada u uporabi dvostruko dulje nego što je planirano, te se događa da vlaga ulazi kroz spojeve. Osim ako se zgrada nije održavala, sada je već spremna za zamjenu. Ako računamo da je konstrukcija između 25 i 30 % od vrijednosti objekta, to znači da morate promijeniti i održavati preostalih 75 %”, rekao je Barić i dodao da kupci koji sada kupuju stanove u limenkama trebaju računati na velike dodatne troškove.
“Kod kupnje tih stanova nema ekonomske računice; ne bi smjeli koštati više od dvije tisuće eura po kvadratu, a prodaju se i za puno više. Ljudi koji žive u njima moraju biti spremni da će u sljedeće tri do pet godina morati izdvojiti do 1.000 eura po kvadratu za njihovu adaptaciju,” dodaje.
(Foto: Dragan Matic/CROPIX)
Veliki troškovi u budućnosti
Kako kaže arhitekt, problem s limenkama njihova je energetska neučinkovitost te oni koji žive u tim zgradama moraju biti spremni u budućnosti plaćati znatno više troškove grijanja i hlađenja.
“Limenke su građene za žrtve velike poplave koja je 1964. godine pogodila Zagreb. Građene su na brzinu i bilo je predviđeno da se ljudi koji žive u njima za 15 do 20 godina presele u druge stanove, ali to se na kraju nije dogodilo.
“One nemaju toplinske zaštite ni koliko je crno pod noktom. Ljudi koji sada žive u tim stanovima prije ili kasnije morat će potpuno mijenjati fasadu i prozore. Ne učine li to, za nekoliko godina moglo bi im se dogoditi da grijanje koje sada plaćaju 150 do 200 eura mjesečno moraju plaćati 500 do 600 eura. Isto je i s hlađenjem ljeti,” dodaje.
Prema njegovim riječima, problem s limenkama nije u njima samima, već u tome što ih nitko nije održavao 60 godina, zbog čega sada postaju problematične za sadašnje i buduće vlasnike.
“Prozore bi trebalo mijenjati svakih 15 do 20 godina, a u većini starih zgrada imate originalne prozore koji su možda dva puta prefarbani tijekom životnog vijeka. Ukratko, limenka može bez problema imati duži životni vijek od prvotnih 30 godina ako se pravilno održava tijekom cijelog svog vijeka. Nažalost, to se nije dogodilo, i vlasnike u budućnosti čekaju veliki troškovi”, zaključuje Barić.
