Gdje je u Zagrebu bila kovnica novca u vrijeme bana Josipa Jelačića?
Revolucionarne godine 1848. u Zagrebu je Banska vlada kovala novac, i to srebrni i bakreni. Srebrni komadi su vrijedili 20 krajcara, a bakreni 1 krajcar. Ideju da se počne kovati novac iznio je Ambroz Vranicani, predstojnik financijskog odjela Banske vlade tj. svojevrsni hrvatski ministar financija. Uz dozvolu bana Jelačića nabavio je iz Beča kalupe za izradu novca.
Kovnicu je Banska vlada uredila u kući nekadašnjeg mađaronskog Casina. To je danas zgrada Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Demetrovoj ulici 1. Kovnica je u toj zgradi bila smještena u prizemlju, desno od ulaza u vrt.
Za vrijeme njezinog djelovanja čuvali čuvali su je vojnici. Bez pismene dozvole Ambroza Vranyczanya nikome nije bio dopušten ulaz u kovnicu. Jednom prilikom je ban Jelačić krenuo u kovnicu. Prva straža ga je propustila, zbog čega je kasnije bila kažnjena. Tek ga je druga straža zaustavila, jer nije imao potrebnu propusnicu.
Kovnica je djelovala do 1. studenog 1848., tj. do dana kad je Jelačić ušao kao pobjednik u Beč, pobijedivši dva dana ranije kod Schwechata mađarsku vojsku koja je dolazila u pomoć bečkim revolucionarima.
Danas se hrvatski kovani novac proizvodi u Svetoj Nedelji, gdje je smješten Hrvatski novčarski zavod.
Osnovna djelatnost Hrvatskog novčarskog zavoda je proizvodnja:
Optjecajnog kovanog novca kuna i lipa Republike Hrvatske
Prigodnog optjecajnog kovanog novca kuna i lipa
Numizmatičkih kompleta kovanog novca kuna i lipa
Kompleta kovanog novca kuna i lipa u kovničkom sjaju
Prigodnoga zlatnog i srebrnog kovanog novca
Zlatnih i srebrnih medalja te medalja iz drugih metala
Prigodnih plaketa i znački u različitim metalima
Programa po zahtjevu kupaca
Crtice o Ambrozu Vranyczanyu
[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]Među Dobrinovićima najistaknutiju ulogu u društvenom životu tada preporodne Hrvatske imao je Ambroz mlađi (1801.-1870.). Organizirao je poduzeće za riječnu plovidbu Kupom i Savom koje je 1844. godine kupilo austrijski riječni parobrod imenom Florisdorf i preimenovalo ga u Sloga, koji je tako postao prvi hrvatski parobrod. Bio je pristaša ilirske stranke, velik rodoljub i mecena hrvatske kulture. Ban Jelačić imenuje ga prvim hrvatskim ministrom financija i on daje kovati prvi hrvatski novac. Bio je predsjednik Matice hrvatske u doba Bachova apsolutizma.[/box]
Financijski je pomogao osnivanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) i kazališta te drugih kulturnih i nacionalnih institucija. Njegov ugled i utjecaj u Beču imao je veliku važnost u kriznom razdoblju od 1843.-1845. i u revoluciji od 1848. do 1849. godine. Jedna zagrebačka gornjogradska ulica dobila je ime po Ambrozu Vranyczanyu. Obitelj Vranyczany-Dobrinović je početkom 19. stoljeća posjedovala imanja oko Karlovca i Severina na Kupi. U Zagrebu su Vranyczanyi izgradili nekoliko palača, od kojih je najreprezentativnija palača na Zrinjevcu (danas Moderna galerija), koju je izgradio Ljudevit (Lujo) Vranyczany-Dobrinović.
Izvori: Hrvatski novčarski zavod i forumi.
