Meterolog Zoran Vakula objavio je sažetu vremensku prognozu za jesen i zimu. Analizirao je srednje temperature zraka i ukupne količine oborine u prvih devet mjeseci 2021. godine. Također, za HRT je objavio dugoročnu prognozu temperature i za mjesece iduće godine.
“O rujnu
Prema preliminarnoj analizi trenutačno dostupnih podataka srednje mjesečne temperature zraka klimatolozi DHMZ-a će rujan vrlo vjerojatno ocijeniti od ‘normalno’ u većem dijelu istočne Hrvatske i ponegdje u zapadnijim krajevima, pa i u unutrašnjosti Istre – do ‘vrlo toplo’ u Rijeci, rijetkoj meteorološkoj postaji DHMZ-a gdje je ovogodišnji rujan topliji od prošlogodišnjega, i pritom još 3. najtopliji u ovom stoljeću te 7. u povijesti mjerenja, koja je na toj postaji počela 1948. godine.
Ukupna rujanska količina oborine zaslužit će klimatološke ocjene od ‘ekstremno suho’ u Dubrovniku do ‘normalno’, u primjerice Rabu – rijetkoj, možda čak i jedinoj glavnoj meteorološkoj postaji DHMZ-a na kojoj je ovogodišnji rujan barem malo kišovitiji od višegodišnjeg prosjeka.
I dok mala količina oborine tijekom kolovoza u Dubrovniku nije rijetkost – o ekstremnosti rujanska samo 2 decilitra kiše po kvadratnome metru možda najbolje svjedoči podatak da je od 1961. godine, od kada postoje podaci na ovoj postaji – samo jednom rujan bio sasvim suh, i to 1970. godine”, poručuje Vakula.
Manje padalina u Maksimiru
Ovaj je rujan bio razmjerno topao.
“Većinski manjak rujanske oborine nastavio je trend dosadašnjeg dijela godine, koji je ipak u većini Hrvatske manje suh nego u istom razdoblju lani. No, ponegdje, kao primjerice na meteorološkoj postaji DHMZ-a u zagrebačkome Maksimiru – količina oborine u prvih 9 mjeseci 2021. je manja, i to ne samo od istog razdoblja prošle godine, nego i od posljednjih čak 8 godina”, kaže Vakula.
Prognozirao je kako će vrijeme biti od listopada do ožujka iduće godine.
“Prema mjesečnoj prognozi – i u listopadu je – kao što je bilo i u rujnu – mala vjerojatnost dugotrajnijeg razdoblja hladnijeg od prosjeka, ali će gotovo sigurno povremeno biti hladnijih dana. No, vjerojatno nedovoljnih da bi srednja listopadska temperatura zraka u većini Hrvatske bila niža od prosječne.
Najnovije pak još dugoročnije prognoze u mnogim su našim krajevima, osobito kontinentalnim, smanjile i intenzitet i vjerojatnost dosadašnjih prognoza pozitivnog odstupanja od prosjeka srednje temperature zraka – i sezonske i većine mjeseci do proljeća. I to posebice za studeni, za koji se čak pojavila zamjetnija vjerojatnost da će u mnogim krajevima biti malo hladniji od višegodišnje srednjaka.
A takva se prognoza prilično rijetko i pojavljuje i ostvaruje. No, to ne znači da ovaj put neće. Dugoročne prognoze i dalje su veliki izazov i područje na kojem ima mjesta za napredak…”, piše Vakula.
