Najpoznatiji hrvatski meteorolog Zoran Vakula objavio je za HRT dugoročnu prognozu za veljaču, proljeće i ljeto, a kako se čini, u narednim mejsecima očekuje nas prava izmjena godišnjih doba.
“Unatoč hladnom razdoblju sredinom mjeseca, siječanj je bio iznadprosječno topao, ponegdje čak kao rijetko koji, s raznolikom količinom oborine. Hoće li takva biti i veljača? A proljeće i ljeto? ‘Ova je zima hladnija od prošle’, jedan je od komentara koje sam čuo sredinom siječnja, kad smo u kontinentalnim krajevima imali ne samo hladne, nego ‘čak’ i studene dane – ne samo s noćnim i jutarnjim, nego s cjelodnevnim temperaturnim minusima”, započeo je.
“Uistinu, na mnogim je meteorološkim postajama DHMZ-a srednja temperatura zraka od 1. 12. 2024. do 31. 1. 2025. niža nego prošle godine, ali ima ih na kojima je i viša, primjerice na postaji Zagreb-Maksimir. Statistika se (barem) ponekad ne slaže s našim sjećanjem i osjećajem. U očekivanju službenih detaljnih analiza i ocjena klimatologa DHMZ-a, već sad se može zaključiti kako je nakon većinom prosječne prosinačke – srednja siječanjska temperatura zraka diljem Hrvatske bila viša od prosječne, i to uglavnom za 2 – 3 °C.”
Rekordno topli siječanj
“Štoviše, u Dubrovniku je s 11,9 °C izjednačen dosadašnji rekordno topli siječanj iz 2014. godine, koji se zadržao na splitskom Marjanu, a ovogodišnji je siječanj odmah iza njega. U Rijeci je, pak, 5. najtopliji, u Maksimiru 6… I iako nije bilo puno mjesečnih rekorda – ne treba zanemariti ni ekstremne temperaturne vrijednosti na pojedine nadnevke u mnogim mjestima – te pogotovo – nove apsolutne siječanjske rekorde – najvišu dnevnu temperaturu zraka izmjerenu u siječnju, koja je od ove godine u Križevcima 18,4 °C, Bjelovaru 19,0 °C, zagrebačkom Griču 19,1 °C, Varaždinu 19,3, Karlovcu 19,5 °C i Senju 20,5 °C. Vjerojatno i još ponegdje.
Ukupna mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena – u mnogim mjestima manja od prosječne siječanjske, ali ponegdje i veća, najčešće na sjevernom Jadranu. Štoviše, u Rijeci je s 246 litara kiše po četvornome metru ovogodišnji siječanj bio 8. najkišovitiji u povijesti postojeće meteorološke postaje. No istodobno je na Rabu izmjeren ‘samo’ 51 mm oborine – manje od siječanjskog prosjeka, a još veći manjak zabilježen je na srednjem Jadranu, gdje je lokalno palo i manje od 25 litara, primjerice u Hvaru i Komiži.
Iako se izreka ‘zima do kosti’ često spominje za veljaču, jedini mjesec sa ženskim imenom – ostvare li se trenutačno najvjerojatnije dugoročne prognoze za sljedeća četiri tjedna – ne bismo trebali imati neka velika i česta temperaturna odstupanja i skokovite promjene temperature, kakve smo imali u siječnju, primjerice, kad su se vrijednosti i najviše i najniže dnevne temperature zraka gdjekad razlikovale i za više od 10 °C od dana do dana”, poručio je Vakula.
Kći poznatog Hrvata otkrila da se bori s teškim oblikom raka: ‘Našli su mi to na plućima’
Mraz i inje
“Naravno, promjene su moguće jer kod dugoročnih prognostičkih izračuna tako detaljne prognoze po danima nisu pouzdane kao kod srednjoročnih prognoza 4 – 10 dana unaprijed te pogotovo ne kod još pouzdanijih kratkoročnih prognoza, do 3 – 4 dana unaprijed. Gotovo je sigurno kako ćemo u prvom desetodnevlju veljače imati vrijednosti temperature zraka znatno primjerenije dobu godine od onih koje smo imali posljednjih siječanjskih tjedan dana, na Jadranu i dulje. Ta prognoza uključuje noćne i osobito jutarnje temperaturne minuse ne samo u većini kopnenih krajeva, nego povremeno i blizu mora, makar samo pri tlu.
Stoga su od oborina mogući mraz i inje, a za pojavu snježnih pahulja samo malo raste vjerojatnost u gorju od petka. A ni prognoza ukupne količine oborine za cijelu veljaču ne daje razloga za optimizam ljubiteljima zimskih radosti.Još dugoročnije prognoze po tromjesečjima, pa i mjesecima, ne upućuju na neku znatniju promjenu – i dalje daju umjerenu pa i veliku vjerojatnost (za dugoročne prognoze je to više od 70%) za srednju sezonsku pa i mjesečnu temperaturu zraka barem malo višu od prosjeka.
Istodobno su mjesečne i sezonske prognoze količine oborine uobičajeno manje pouzdane – ako se trenutačne ostvare – nakon razmjerno suhe veljače veću mjesečnu količinu oborine od prosječne mogli bismo barem ponegdje imati u travnju, ponegdje i svibnju”, zaključio je Vakula.
