Znate li zašto Zagreb slavi Dan grada baš 31. svibnja? Odgovor leži u čudesnom događaju

Dan grada Zagreba obilježava se 31. svibnja, kada se slavi blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, nebeske zaštitnice grada. Taj datum kao Dan grada uveden je 1999. godine, no sama svetkovina ima znatno dužu povijest. Naime, 31. svibnja 1731. godine, u velikom požaru koji je zahvatio Kamenita vrata, čudotvorno je očuvana slika Majke Božje, jedina stvar koja je preživjela potpuno netaknutom.

Od tada se ta slika počela posebno štovati, a s vremenom je utemeljen i simbol zaštitnice grada. Slika Majke Božje od Kamenitih vrata, koja datira iz 16. stoljeća, danas se čuva u maloj kapeli unutar samih vrata, gdje brojni vjernici dolaze zapaliti svijeće i moliti za zagovor.

Majka Božja od Kamenitih vrata službeno je proglašena zaštitnicom Zagreba 1991. godine, a osam godina kasnije odlučeno je da njezin blagdan bude i Dan grada Zagreba. Odluka je povezana s duhovnim identitetom grada i višestoljetnom tradicijom štovanja ovog svetog mjesta, koje je i danas jedno od najposjećenijih na Gornjem gradu.

Neki smatraju da je 7. rujan bolji datum za Dan grada

Ipak, mnogi povjesničari, urbanisti i građani smatraju da 31. svibnja, iako snažno simboličan, nije najsnažnije utemeljen datum u povijesnom razvoju Zagreba kao modernog urbanog centra. Jedan od najozbiljnijih prijedloga za novi Dan grada jest 7. rujna, dan kada je 1850. godine potpisan akt o ujedinjenju povijesnog Gradeca i Kaptola te pripadajućih predgrađa i sela u jedinstveni administrativni entitet: Grad Zagreb.

Taj datum označava pravo rođenje modernog Zagreba, grada kakvog danas poznajemo i zato mnogi smatraju da bi upravo on trebao biti glavni gradski praznik.

Zanimljivo je da je i sto godina kasnije, 7. rujna 1956., otvoren Zagrebački velesajam na južnoj obali Save, što je simbolično predstavljalo fizičko i urbano proširenje grada na Novi Zagreb. Taj datum ima višestruko značenje: ne samo kao dan ujedinjenja povijesnih jezgri, nego i kao simbol razvoja, industrijalizacije i modernizacije Zagreba u 20. stoljeću.

Dio Zagrepčana zgrožen prijedlogom koji bi im posve promijenio život: ‘Nastao bi kaos’

Nekada je Dan grada bio 8. svibnja

Kroz povijest se, međutim, još nekoliko datuma obilježavalo kao Dan grada, ovisno o političkom i društvenom kontekstu. Jedan od njih je 8. svibnja, Dan oslobođenja Zagreba u Drugom svjetskom ratu, koji se obilježavao sve do 1993. godine.

Tu je i 16. studenoga, koji je od 1992. obilježavan kao Dan grada temeljen na Zlatnoj buli iz 1242., kojom je Gradec postao slobodni i kraljevski grad. Ipak, ovaj se datum odnosio samo na jedan dio današnjeg Zagreba, pa je s vremenom ocijenjen kao nepotpuno reprezentativan.

Sljedeći datum o kojem se može govoriti kao mogućem Danu grada je i 3. veljače, blagdan svetog Blaža, koji se stoljećima slavio na Griču, tadašnjem središtu političke moći. Nadalje, 26. travnja je razmatran kao potencijalni datum jer se tada u Felicijanovoj ispravi iz 1134. prvi put spominje ime Zagreb, iako se dokument referira na godinu 1094. kada je osnovana zagrebačka biskupija.

Koji datum najbolje odražava povijesni značaj

Svi ti prijedlozi pokazuju koliko je Zagreb grad slojevite i bogate prošlosti, s više ključnih trenutaka koji bi mogli predstavljati njegov identitet.

I dok se službeni praznik danas veže uz vjersku i kulturnu tradiciju, rasprava o tome koji datum najbolje odražava stvarni povijesni značaj Zagreba još uvijek nije potpuno zatvorena.

Možda će u budućnosti Zagreb dobiti i dodatni dan kojim će se slaviti njegov razvoj u suvremeni grad, jer Zagreb je više od jednog datuma, on je spoj stoljeća, ljudi i priča koje ga čine živim.