Hrvatska se nalazi na poroznom području te je zato često pogođena potresima. Proteklih dana nekoliko potresa srednje jačine zatresli su područje Siska i Petrinje, a Zagreb se još nije posve oporavio od posljedica razornog potresa 2020. godine.
Poznato je da je glavni uzrok potresa kretanje tektonskih ploča te je zbog toga točan trenutak potresa iznimno teško predvidjeti. Međutim znanstvenici su u novom istraživanju na tragu još jednog objašnjenja nastanka nekih potresa, prenosi Science Alert.
Tim predvođen računalnim znanstvenikom Matheusom Henriqueom Junqueirom Saldanhom sa Sveučilišta Tsukuba u Japanu, Sunčeva aktivnost utječe na seizmičku aktivnost na Zemlji. “Sunčeva toplina pokreće promjene u temperaturi atmosfere, koje zauzvrat mogu utjecati na svojstva stijena i kretanje podzemnih voda”, objašnjava Junqueira Saldanha.
Predviđanje je teško zbog količine varijabli
Prema istraživanju te promjene mogu učiniti stijene lomljivijima i sklonijima pucanju – a promjene u oborinama i topljenju snijega mogu izmijeniti pritisak na granicama tektonskih ploča. “Iako ti faktori možda nisu glavni uzročnici potresa, mogli bi pomoći u predviđanju seizmičke aktivnosti”, stoji u zaključku istraživanja.
Predviđanje potresa je teško upravo zato što postoji jako puno varijabli. Poznavanje različitih okidača ipak daje znanstvenicima barem polaznu točku za provođenje izračuna i praćenje ranih znakova za upozorenje.
Sunčeva aktivnost mijenja se u ciklusima pokrenutima magnetskim poljem. To također utječe na toplinu koju Sunce zrači prema Zemlji. U nastavku istraživanja, Junqueira Saldanha, matematičar Yoshito Hirata i njihovi kolege dodatno su istražili moguću povezanost s temperaturom. Proširili su svoj model, uključujući zapise o aktivnosti sunčevih pjega i temperaturne podatke s površine Zemlje, te su proveli matematičko i računalno modeliranje kako bi utvrdili mogu li uspostaviti korelaciju.
Uskoro dolazi zabrinjavajući vremenski fenomen: Može potrajati tjednima
Doista pomaže predviđanju ‘plitkih’ potresa
Njihovi rezultati pokazali su da dodavanje temperature površine Zemlje poboljšava točnost predviđanja potresa – osobito za plitke potrese koji nastaju u gornjoj kori planeta. Budući da je upravo ovaj sloj planeta najviše pogođen atmosferskom temperaturom i ciklusom vode, istraživači ističu da je logično da bi promjene u tim faktorima najviše utjecale na gornju koru.
Ovo istraživanje pokazuje složenost prirodnih pojava na Zemlji te znanstvenici daje još jednu varijablu koju treba uzeti u obzir za predviđanje potresa.
