Peterokatna stambena zgrada u Aveniji Marina Držića, uvedena na kućnim brojevima 70, 72 i 74 – dakle udaljena samo dvije tramvajske stanice od zagrebačkog Autobusnog kolodvora, prodaje se na dražbi, a procijenjena joj je vrijednost 75 tisuća eura. Ne, nije riječ o zakašnjeloj prvotravanjskoj pošalici već o službenom zaključku kojeg je Općinski građanski sud u Zagrebu objavio u sustavu e-Dražbe.
“Općinski građanski sud u Zagrebu… zaključio je
I. Određuje se prodaja javnom dražbom nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog građanskog suda u Zagrebu kako slijedi:
– zk.č.br. 2733/3, u naravi PETEROKATNA STAMBENA ZGRADA SA 3
STUBIŠTA I GARAŽAMA U PRIZEMLJU POP. BR. 19944 U ZAGREBU,
DRŽIĆEVA BR. 70, 72, 74, površine 623 m2, upisano u zk.ul.br. 14100 k.o.
Trnje.
II. Utvrđuje se vrijednost nekretnine iz toč. I izreke:
-u iznosu od 75.000,00 eura”
Stanje na računima umirovljenika ponovno će rasti: ‘Sve što sjedne dobro je’
U pitanju je ovrha
Sud u uvodu objašnjava kako se radi o ovrsi nad tri ovršenika, a ovrhovoditelj je muškarac iz okolice Zagreba. Minimalna cijena u prvoj elektroničkoj dražbi ne smije biti manja od 60.000 eura.
“Na I elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod 4/5 od utvrđene vrijednosti (čl. 102. st. 1. OZ-a), odnosno:
-ne za manje od 60.000,00 eura.
Na II elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod 3/5 od utvrđene vrijednosti (čl. 102. st. 2. OZ-a), odnosno:
-ne za manje od 45.000,00 eura.
Na elektroničkoj javnoj dražbi, kao kupci nekretnina, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije 8 dana prije održavanja elektroničke dražbe uplatile jamčevinu i to:
-u iznosu od 7.500,00 eura”, stoji dalje u zaključku suda u kojem se zainteresirani pozivaju da 30. travnja dođu razgledati nekretnine.
Je li stvarno moguće da se peterokatnica u širem centru metropole prodaje za samo (ne manje od) 60 tisuća eura pojasnio nam je zagrebački odvjetnik Boran Bušurelo koji zastupa ovrhovoditelja u ovom postupku.
“Naravno da to mora biti pogreška suda, radi se o stanu od 36 četvornih metara”, rekao nam je odvjetnik.
Tko radi taj i griješi
Šteta, sigurno bi se mnogi odvažili za investiciju od 60.000 eura naviše za peterokatnicu u Zagrebu, no neobično je i što je sud cijeli objekt, a koji se, dakle, proteže na tri kućna broja, naveo kao objekt površine 623 četvorna metra.
Ako ste ikada prošli Držićevom, znate da se radi o dugom nizu stambenih peterokatnica, a kako se nekretnina iz ovog zaključka proteže na čak tri kućna broja to bi značilo da se prodaju deseci stanova, ali da im je ukupna površina 623 kvadrata, što opet nema nikakvog smisla.
Tko radi, taj i griješi… Doznajemo kako u samom postupku nema nekog previše zanimljivog spora, riječ je o običnoj raščlambi stana među suvlasnicima te prodaji stana na javnoj dražbi, ali da je u pitanju stvarno neki složen spor odvjetnik druge strane lako bi na temelju ove pomalo bizarne pogreške “srušio” cijeli zaključak o prodaji, što bi dovelo do daljnjeg odugovlačenja sa sudskim postupkom, a što nam u Hrvatskoj nije strano.
