Generalni urbanistički plan predstavlja najvažniji prostorno-planski dokument za grad Zagreb. Posljednji GUP je donesen 2007. godine, a od tada je mijenjan četiri puta. Zadnje izmjene GUP-a donesene su 2016. godine, dok su najnovije izmjene usvojene na Gradskoj skupštini 11. rujna ove godine, a stupile su na snagu 20. rujna.
GUP predstavlja jedan od ključnih dokumenata prostornog razvoja grada jer definira pravila izgradnje, načine korištenja prostora te smjernice za očuvanje javnog interesa. Posebno osjetljivo pitanje odnosi se na ravnotežu između izgradnje i očuvanja zelenih površina, koje imaju važnu ulogu za kvalitetu života građana, mikroklimu i vizualni identitet pojedinih dijelova grada.
U posljednjim izmjenama GUP-a vidljiv je naglasak na zaštiti postojećih zelenih površina, kako onih unutar blokova, tako i onih na rubnim dijelovima, što se provodi kroz njihovu prenamjenu u kategoriju Z1 – javni park. Time se postiže trajna zaštita prostora koji se više ne mogu koristiti za izgradnju poslovno-stambenih objekata, nego isključivo za očuvanje i unaprjeđenje zelene infrastrukture.
View this post on Instagram
Trg Vladka Mačeka – javno zelenilo i memorijalni prostor
Na taj su način zaštićene i jasno definirane površine u Donjem i Gornjem gradu. Ispred Vitićevog nebodera u Laginjinoj prenamijenjeno je oko tisuću četvornih metara u javni park, čime se dodatno naglašava vrijednost modernističke arhitekture u kombinaciji s kvalitetno oblikovanim zelenilom. U unutrašnjosti bloka omeđenog ulicama Ljudevita Posavskog, Crvenog križa, Stjepana Širole i Škendera Fabkovića osigurano je 3.200 četvornih metara zelene površine koja ostaje dostupna stanarima i čuva karakter blokovske strukture.
Slična zaštita uvedena je i u unutrašnjosti bloka Vlaška – Iblerov trg – Martićeva – Draškovićeva, gdje je prenamijenjeno oko 2.500 četvornih metara zelenila u srcu Donjeg grada. U bloku omeđenom ulicama Martićeva, Biankinijeva, Barčićeva i Vojnovićeva očuvano je dodatnih 1.500 četvornih metara, dok je Trg Vladka Mačeka, s površinom od oko 750 četvornih metara, zaštićen i kao javno zelenilo i kao memorijalni prostor.
Osim ovih površina, dodatnu zaštitu kroz status parkovne arhitekture dobile su zelene cjeline u Trpimirovoj, Nodilovoj i Bogišićevoj ulici. Dodjelom tog statusa one se tretiraju ne samo kao hortikulturna vrijednost, već i kao kulturno dobro, čime se onemogućuje njihova prenamjena ili devastacija u budućnosti.
Zagrepčani o zaboravljenom dijelu grada: ‘Zato danas ljudi bježe, kao da si u zatvoru’
Očuvanje gradskih četvrti poput Šalate, Tuškanca i Pantovčaka
Posebna pažnja posvećena je i očuvanju gradskih četvrti prepoznatljivih po individualnoj stambenoj izgradnji. To je jedna od najvažnijih odluka koja se odnosi na sam centar grada.
Kako bi se zaštitili dijelovi grada s obiteljskim kućama, poput Šalate, Tuškanca i Pantovčaka, u njima je onemogućena gradnja kolektivnih stambenih zgrada te je zabranjena izgradnja novih zgrada s više od tri stana.
Na taj se način čuva prostorni identitet ovih kvartova, njihova kulturna vrijednost i kvaliteta života stanovnika. Dodatno, minimalni udio prirodnog terena na česticama u tim zonama povećan je s 20 na 30 posto, čime se osigurava veća zastupljenost zelenih površina i prirodne drenaže, a ujedno zaustavlja pretjerana izgrađenost i betonizacija.
Povećanja površina za društvene sadržaje
Istodobno s naglaskom na zaštitu zelenih površina i obiteljskih zona, GUP predviđa i povećanje površina namijenjenih društvenim sadržajima. Planira se proširenje doma za starije osobe Centar u Klaićevoj ulici, čime se odgovara na rastuće demografske potrebe, zatim dogradnja i unaprjeđenje kapaciteta V. gimnazije i Osnovne škole Izidora Kršnjavog, a također i Osnovne škole Matka Laginje. Ovim zahvatima jača se obrazovna i socijalna infrastruktura koja je nužna za održivi razvoj grada.
Sve navedene odredbe pokazuju kako GUP nastoji uspostaviti ravnotežu između razvoja i očuvanja. S jedne strane omogućava modernizaciju društvenih sadržaja i prilagodbu potrebama stanovništva, dok s druge strane strateški štiti vrijednu mrežu zelenih površina i zaštićene stambene zone, čime Zagrebu osigurava ugodniji, zdraviji i otporniji urbani ambijent.
Ovakav pristup, temeljen na očuvanju unutarnjih dvorišnih parkova, zaštiti obiteljskih četvrti i unaprjeđenju javnih prostora, u skladu je sa suvremenim urbanističkim trendovima koje vidimo u naprednim zemljama, u kojima kvaliteta života i javni interes imaju središnje mjesto.
