Blagdani u Hrvatskoj su posebno osjetljivo doba. Rasprave o Adventu, rasprave o Božiću, pa onda i nezaobilaznom konzumerizmu samo su neke od tema koje dominiraju javnim diskurzom u prosincu, uz posebnu kulminaciju oko samog Božića, odnosno pred 25. prosinca. Svi imaju mišljenje o poklonima, cijenama i onome što smatraju poštenom ili pak nepoštenom praksom.
Ipak, jedno pitanje je mnogima posebno zanimljivo. Paralelno s velikim kršćanskim blagdanima, u Hrvatskoj sredinom prosinca počinje svećenički blagoslov kuća. Sve bi trebalo potrajati do blagdana Sveta tri kralja, a mi smo vas na Facebooku upitali koliko obično ‘donirate’ svećeniku po dolasku u dom. Cjenika nema, ali neki minimum postoji, barem tako tvrde naši čitatelji na popularnoj društvenoj mreži.
Na naše pitanje “koliko se daje za blagoslov kuća?” ostavili ste gotovo 200 komentara, čini se da o ovome svi imaju svoje mišljenje a ono zbilja varira. Neki brane svećenstvo, neki ga napadaju a najmanji broj njih indiferentno gleda na ovu tradiciju. Jednostavno ih nije briga. Da je situacija u Hrvatskoj možda financijski “napuhana” najbolje je pokazao jedan Hrvat koji za kruh zarađuje u Njemačkoj.
Blagoslov kuća počeo je 26. prosinca i traje do Sveta tri kralja, 6. siječnja
Objavljuje Zagreb.info u Petak, 27. prosinca 2024.
U Njemačkoj drugačija praksa
“Ja u Njemačkoj, ako je svećenik bio u kući i blagoslovio kuću i ukućane, dala sam 20 Eura. Ako djeca dolaze blagosloviti dajem u košaricu 2, 3 ili 5 Euro. Služenje mise za pokojne, crkva uzme 5 eura”, rekao je. Zanimljiva je opaska o služenju mise za pokojne, u Hrvatskoj se za takve prakse redovito ostavlja (prema našim saznanjima) oko dvadeset eura, ili više.
Druga čitateljica je opisala svoje iskustvo iz Zadra za koje je dobila puno reakcija. “Kod nas u Zadru, (Novi Bokanjac) blagoslov kuća je bio početkom 12 mjeseca, došla su dva dečka dobro da ih nisam potjerala. U zadnji čas vidjela sam da jedan ima bijeli šal s crkvenim obilježjem (iskreno ne znam kako se to zove) par kapi blagoslovljene vode, dvije molitve, a na upit zašto idu bez kadilice i tamjana rekli su mi tko će toliko dati tamjana.
E dragi moji sve što ste vi napravili u blagoslovu mogu i sama, blagoslovljene vode imam, tamjana isto, jer blagoslov više nije što bi trebao biti u mojih 64 godine dobro znam kako to ide”, požalila se na ona. Drugi se priključio kritikama uz dašak ironije. “Nigdje nije zakonom izglasano i usvojeno da je to obvezno, ne mora im se ništa dati to je narod sam tako napravio da se daje novac, pa nek crkva da meni”, prokomentirao je.
‘Kad daš malo neće da primi’
Bilo je i onih koji su spremno branili kler od kritika. Tvrde, ništa se ne mora, sve je znak dobre volje. “Nikad niti ijedan svećenik nije tražio ništa a da se onoliko koliko tko može a ako ne može nitko mu ne zamjeri”, napisao je jedan. Jedna čitateljica se pak požalila da svećenici preferiraju one dubljeg džepa.
“Kad daš malo neće da primi i sljedeću godinu te preskoči blagoslov. Toliko o blagoslovu kuća”, napisala je. Bilo je još kritika. Mnogi u ovom običaju vide licemjerje. “Oni od nas žicaju ili čak određuju koliko treba platiti, a nama sugeriraju da se molimo i da će nam bog dati”, napisao je.
Zagrepčani otkrili najveće novogodišnje želje, većina priželjkuje isto: ‘Ne bumo se bunili’
Nekima je smetala sama priroda upita. “Nekulturno pitanje”, napisala je jedna u komentarima. S njom se složila još jedna čitateljica. “Neumjesna i nepotrebna pitanja. Ne postoji tarifa. Svatko da koliko želi i koliko može”, napisala je.
Neki se pak ne obaziru na salve raznih komentara. “Dajem koliko mislim da treba i koliko imam, nije obavezno ako netko nema, dužni su posvetiti i blagosloviti” zaključila je. Takva su uostalom i drugi neutralni komentari. Ništa nigdje ne piše, ali nešto se ipak očekuje, što god to bilo.
Blagoslovi traju još dva tjedna, a ova za mnoge problematična praksa podizat će sve više prašine, pogotovo u kontekstu materijalne neimaštine jednog dijela vjernika. Drugi pak ne brinu a da su takvi u većini, jasno je po tradiciji blagoslova koja ne odumire. Dapače.
